Euro Dijabetes Indeks 2014 - Hrvatska na 22. mjestu

Euro Dijabetes Indeks 2014 - Hrvatska na 22. mjestu

Republika Hrvatska je na 22. mjestu po uspješnosti liječenja šećerne bolesti tipa 1 i 2 prema indeksu koji uspoređuje uspješnost liječenja šećerne bolesti u 28 zemalja članica Europske unije, Švicarskoj i Norveškoj.

 

Monitoring dobrih i loših aspekata uspješnosti liječenja putem Europskog indeksa ključan je za napredak zdravstvene skrbi bolesnika sa šećernom bolesti u Hrvatskoj. Ministarstvo zdravstva, stručnjaci i Udruge pacijenata po prvi put imaju priliku zajedno usmjeriti aktivnosti  u ona područja kojima je sustav najslabije ocijenjen, a to su programi prevencije, bolja dostupnost lijekova i pomagala, strukturiranu edukacija i obavezni redoviti pregledi oboljelih.

 

Zagreb, 17. rujna 2014. godine. Hrvatska je na 22. mjestu po uspješnosti liječenja šećerne bolesti tipa 1 i 2 prema indeksu koji uspoređuje uspješnost liječenja šećerne bolesti u 28 zemalja članica Europske unije, Švicarskoj i Norveškoj.

Euro Dijabetes Indeks (EDI) za 2014. godinu, predstavljen danas u Beču na 50. Kongresu Europske asocijacije za istraživanje dijabetesa, European Association for the Study of Diabetes (EASD), sastavio je tim stručnjaka švedske organizacije Health Consumer Powerhouse (HCP), vodeće europske istraživačke organizacije koja se bavi analizom i procjenom stanja zdravstvenih sustava. Indeks obuhvaća pokazatelje kvalitete prevencije, učinkovitosti u ranom otkrivanju novih slučajeva, opsega i dostupnosti usluga, dostupnosti zdravstvene zaštite, redovitih zdravstvenih kontrola i edukacije bolesnika te kvalitete zdravstvenih ishoda.

Predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, gospodin Davor Bučević, komentira: „Izuzetno smo zadovoljni da je Hrvatska kao nova članica Europske unije ove godine po prvi put sudjelovala u mjerenju indeksa jer će upravo bolje razumijevanje vlastitih nedostataka te primjeri najboljih praksi drugih europskih država omogućiti bolje planiranje odgovarajućih aktivnosti za daljnje unapređenje kvalitete zdravstvene skrbi bolesnika sa šećernom bolesti u Hrvatskoj. U Hrvatskoj imamo Nacionalni program, Saborsku rezoluciju i u svijetu davno priznati Hrvatski model, ali je očito je da implementacija istih ipak nije dovoljno učinkovita. Države koje su usmjerile napore i aktivnosti na poboljšanje specifičnih nedostataka na koje je ukazao EDI 2008., do danas su ostvarile značajan napredak u kvaliteti zdravstvene skrbi bolesnika. Tako susjedna Slovenija koja je 2008. godine bila rangirana na 18. mjesto danas drži 6. mjesto po uspješnosti liječenja šećerne bolesti među europskim državama. Voljeli bi da u sljedećem mjerenju indexa pokažemo napredak kakvog su napravili susjedni Slovenci“.

„Prvo mjesto po uspješnosti liječenja šećerne bolesti u Europi drži Švedska, vjerojatno zahvaljujući kvalitetnim nacionalnim smjernicama za liječenje šećerne bolesti, redovitom praćenju bolesnika putem registra bolesti, multidisciplinarnom pristupu u liječenju,  kontinuiranoj evaluaciji indikatora kvalitete zdravstvene skrbi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te potpunoj subvenciji troškova svih zdravstvenih usluga, lijekova i pomagala za bolesnike sa šećernom bolešću“, navodi gospodin Bučević.

Prema objavljenim rezultatima, Hrvatska kao jedna od pet država u Europi koje sustavno vode nacionalni registar oboljelih od šećerne bolesti vrlo je uspješna u ranom otkrivanju novih slučajeva bolesti, međutim, potrebno je poraditi na pojačanju programa prevencije, poboljšanju dostupnosti lijekova i pomagala, kvalitetnijoj i strukturiranoj edukaciji te redovitom provođenju kontrolnih zdravstvenih pregleda bolesnika. Preduvjet za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi bolesnika sa šećernom bolešću svakako će biti prepoznavanje dijabetesa kao prioritetnog javno zdravstvenog problema od strane vlasti u sustavu zdravstva te odluka o potpori i poduzimanju konkretnih aktivnosti za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi dijabetičara.

Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača djelomično ili potpuno prestane proizvoditi hormon inzulin ili kada proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu, što posljedično dovodi do povišenja razine glukoze u krvi. Dugotrajno povišena razina glukoze u krvi dovodi do povećanog rizika od srčanih bolesti i bolesti krvnih žila s posljedičnim komplikacijama poput zatajenja bubrega, sljepoće te infekcija stopala koje mogu rezultirati amputacijom stopala ili noge.

Međunarodna dijabetička federacija, International Diabetes Federation (IDF),  procijenila je da je u Hrvatskoj 2013. godine od šećerne bolesti bolovalo 224.490 osoba. U cijeloj Europskoj uniji sa šećernom bolešću živi 32 milijuna građana, a predviđa se da će taj broj narasti na 38 milijuna do 2035. godine, i to prvenstveno kao rezultat sve veće prekomjerne tjelesne težine i pretilosti te nezdrave prehrane i fizičke neaktivnosti. Približno 50% osoba sa šećernom bolešću nije dijagnosticirano. Prema Međunarodnoj dijabetičkoj federaciji, 1 od 10 smrti u Europi može se pripisati šećernoj bolesti.

Graf rezultata (Izvor: Health Consumer Powerhouse, Euro Dijabetes Indeks 2014, http://www.healthpowerhouse.com/):

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.