Opasne posljedice dječjeg prejedanja

Opasne posljedice dječjeg prejedanja

'Prema podacima kojima raspolažemo djeca u Hrvatskoj sve su češće prekomjerne tjelesne težine te se općenito može reći da unose previše kalorija i da se premalo kreću', ustanovila je dr. Marina Kuzman sa HZJZ.

 

'Brza hrana', slane grickalice, masna lisnata tijesta i namirnice sa previše šećera, hrana je koju je, već je poznato, potrebno izbjegavati. Osim toga, trebaju se što manje konzumirati i namirnice pripremane prženjem. Povećanje tjelesne težine, napominje dr. Kuzman, uzrokovat će i bilo koja druga namirnica ako se konzumira u prevelikim količinama.

Zdrave prehrambene navike razvijaju se u ranoj dobi
'Različiti izvori potvrđuju da djeca jedu previše ugljikohidrata (slatka pića, šećer i čokolada), a premalo voća i povrća. Gotovo trećina učenika izjavljuje da piju slatka pića svaki dan, ali se udio onih koji svakodnevno konzumiraju voće (bilo kakvo, barem jedan komad) smanjuje od 11 godina i 43 posto, preko 13 godina (35 posto) sve do 27 posto u petnaestogodišnjaka', kaže dr. Kuzman.

KRATKOROČNE POSLJEDICE PREKOMJERNOG UNOSA HRANE U ORGANIZAM:
Povećana tjelesna težina koja može nositi niz pratećih simptoma kao teškoće pri obavljanju tjelesne aktivnosti, nespretnost, podložnost ozljedama, psihičke posljedice.

DUGOROČNE POSLJEDICE PREKOMJERNOG UNOSA HRANE U ORGANIZAM:
poremećaji metabolizma, šećerna bolest tipa 2, hipertenzija, dislipidemija, koronarna srčana bolest, opstruktivna apneja u snu, bolesti jetre, gastroezifagealni refluks, sindrom plocističnih ovarija....

Važno je i podsjetiti kako niti jedna osoba, bila dijete ili odrasla, ne može održavati dobru kondiciju i poželjnu tjelesnu težinu ukoliko je tjelesno potpuno neaktivna ili nedovoljno aktivna.

'Iako se općenito može, u skladu s prehrambenom piramidom govoriti o zdravijim i štetnijim namirnicama, puno je važnije uzeti u obzir cjelokupno okruženje u kojem se obroci uzimaju redovito i u skladu su s preporučenim nutritivnim vrijednostima, te usklađenost prehrane u vrtićima odnosno školama i kod kuće. Pravilna prehrana djeteta uvelike ovisi o prehrambenim navikama cijele obitelji; ukoliko se obitelj ne hrani zdravo i ima loše prehrambene navike, npr. redovito jede vrećicu čipsa ispred tv-a ili idealan ručak predstavlja hrana obrađena pečenjem, ne može se očekivati od djeteta da odjedanput krene drugačijim putem i orijentira se na zdravu prehranu', smatra dr. Kuzman.

Kod djece, osobito u razdoblju rasta i razvoja, napominje dr. Kuzman, treba voditi računa o povećanim potrebama za vitaminima i mineralima, te ponekad procjenjivati indeks tjelesne mase u ovisnosti o prognozi zamaha rasta. 'Redukcijske dijete u toj dobi nisu preporučljive, osim u slučajevima ekstremne debljine, a tada pod strogom liječničkom kontrolom', kaže dr. Kuzman.

Iako postoji Hrvatski Akcijski plana za suzbijanje i sprječavanje debljine i debljinom uzrokovanih poremećaja Ministarstva zdravlja, neke se aktivnosti provode sporije, napominje dr. Kuzan.

'Jedna od inicijativa koja je upravo pred dovršenjem je i izrada Normativa i standarda za prehranu djece u školama i to smatram vrlo dobrom aktivnošću koja će znatno doprinijeti kvalitetnijoj prehrani djece upravo u najosjetljivije doba. Moram napomenuti da se za primjenu tih standarda očekuje i potrebna je suradnja i podrška roditelja. Nažalost ima primjera iz prakse kada su škole željele samoinicijativno uvesti pravilnu prehranu (ne smijemo imati iluzije da djeca automatski prihvaćaju takve namirnice umjesto krafne ili piroške), a roditelji su se pobunili argumentirajući svoj protest time da jeca ne žele jesti 'zdrave namirnice', rekla je dr. Kuzman.

http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/ako-se-hrani-uravnotezeno-i-komad-kolaca-ima-svoje-mjesto-u-djecjoj-prehrani.html

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.