Svakog dana trebalo bi pojesti pet obroka povrća i voća

Svakog dana trebalo bi pojesti pet obroka povrća i voća

Svakog jutra u blizini škole mogu se vidjeti školarci kako s doručkom kupljenim u obližnjoj pekarnici ili trgovini.

 
Svakog jutra u blizini škole mogu se vidjeti školarci kako s doručkom kupljenim u obližnjoj pekarnici ili trgovini, jedući po cesti pecivo iz papirnate vrećice, hitaju u školu. Ista se slika ponavlja i u vrijeme školskog velikog odmora. Već je iz toga jasno da se mnogi školarci ne hrane kako bi trebali. Djeca i mladi su u fazi intenzivnog rasta i razvoja pa im je potrebna još veća briga oko dovoljnog unosa nutritivno vrijednih namirnica. Loše prehrambene navike sve većeg broja školaraca potvrđuje i magistrica nutricionizma Katarina Dujmović.
 
– Zabrinjava podatak o značajnom porastu djece s povećanom tjelesnom masom, pa čak i pretilošću. Prema praćenju djece u dobi od 7 do 14 godina koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u razdoblju od 2005. do 2009., čak 26,4% pregledane školske djece imalo je prekomjernu tjelesnu masu. Od toga je 15,2% bilo preuhranjeno, tj. povećane tjelesne mase, a 11,2% pretilo. Takva su djeca sklonija razvoju teških kroničnih bolesti, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i slično – kaže nutricionistkinja Dujmović.
 
No, tu nije kraj lošoj statistici. Kako otkriva Katarina Dujmović, djeca konzumiraju 9 grama soli dnevno umjesto preporučenih 5, a valja znati da dodani jod u rafiniranoj soli potiče stvaranje karijesa. Nadalje, 26% učenika svakoga dana pije slatka pića, iako se zna da gazirana pića sadrže vrlo štetne kiseline koje nagrizaju sluznicu probavnog sustava i kradu kalcij iz tijela, koji je nužan za pravilan razvoj kostiju djece. Isto tako, 35% djece jede slatkiše jednom ili više puta dnevno, što potiče razvoj karijesa i prekomjernu težinu.
 
– Značajni dio učenika, a riječ je o djeci od 11, 13 i 15 godina, uopće ne doručkuje, i to njih 15% radnim danom, a 6% vikendom. Istodobno, samo 56% učenika uvijek doručkuje radnim danom, a 80% uvijek doručkuje subotom i nedjeljom (HBSC studija iz 2010.) – kaže Katarina Dujmović.
 
A djeca koja doručkuju imaju manje problema s kontrolom tjelesne težine, bolja im je koncentracija i lakše uče.
 
– Zajutrak treba biti energetski bogat obrok kako bi dijete imalo dovoljno koncentracije za školske aktivnosti. Zajutrak treba sadržavati 20% ukupnih dnevnih energetskih potreba. Njegovo preskakanje može uzrokovati mučninu tijekom jutra i ometati proces učenja i pamćenja pa čak i biti razlog lošijeg raspoloženja i slabijeg uspjeha u školi – kaže K. Dujmović.
 
No, kao da ovi podaci nisu dovoljno poražavajući, tu su i sljedeći “crni” podaci: čak 76% učenika ne jede povrće svaki dan, a 66% ih ne jede voće svaki dan.
 
Prema preporukama stručnjaka, pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi uključivati svakodnevnu konzumaciju voća i povrća, i to najmanje pet porcija dnevno – tri porcije povrća i dvije porcije voća. Roditelji bi trebali svakodnevno nuditi djetetu povrće i voće i truditi se da ga dijete od malih nogu zavoli. No, to mnogi ne čine. Valja znati da se prehrambene navike stječu u ranom djetinjstvu, pa obitelj u tome ima veliku ulogu. U posljednje vrijeme značajno se poboljšala prehrana u vrtićima, no imam dojam da kuhari u školama nisu kvalitetno educirani o pripremi jela i sastavljanju jelovnika, što bi zapravo trebao činiti nutricionist. Osim toga nije dopustivo da u školama budu automati s grickalicama, slatkišima i slatkim pićima – objašnjava Katarina Dujmović.
Općenito se može reći da treba izbjegavati konzerviranu i rafiniranu hranu. Primjerice, suhomesnate proizvode ne bi trebalo jesti češće od jedanput mjesečno, a mnoga ih djeca jedu svakodnevno.
 
http://www.vecernji.hr/

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.