Glikemijski indeks: koja hrana ima nizak, koja visok

Glikemijski indeks: koja hrana ima nizak, koja visok

Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze (šećera) u krvi. Otkrijte koje namirnice imaju nizak, a koje visok GI, i što to uopće znači

 
Sladoled koji sadržava šećer ima slabiji utjecaj na razinu šećera u krvi nego običan bijeli kruh. Kada je ovaj podatak 1981. godine u sklopu istraživanja o najpogodnijoj hrani za dijabetičare objavio znanstvenik dr. David Jenkins, počela je prehrambena revolucija označena s dva velika slova – GI.
 
Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze (šećera) u krvi. GI pokazuje hoće li neka namirnica podići razinu glukoze dramatično, umjereno ili lagano. Namirnica koja ima GI od 1 do 50 ubraja se u hranu niskoga glikemijskog indeksa, ona koja ima GI od 50 do 75 ubraja se u hranu umjerenog glikemijskog indeksa, a hrana koja ima GI od 75 do 100 visokog je glikemijskog indeksa. U slučaju sladoleda i bijelog kruha, Jenkins je pokazao da svi ugljikohidrati (različiti oblici šećera) ne djeluju jednako na organizam te da razina šećera u krvi raste ovisno o vrsti ugljikohidrata.
 
Hrana s niskim GI-jem probavlja se dulje
Poznavajući vrijednosti GI-ja možemo kontrolirati razinu glukoze u krvi i tako prevenirati poremećaje poput bolesti srca, povišenu razinu kolesterola, inzulinske rezistenciju, dijabetesa tip II i debljinu. Naime, hrana s niskim glikemijskim indeksom probavlja se dulje i zato uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi, za razliku od one s visokim. Kod naglog porasta glukoze u krvi, gušterača pojačano proizvodi inzulin koji omogućuje da glukoza uđe u stanice gdje se pretvara u energiju. Kada je u krvi mnogo inzulina, on stalno stvara potrebu za konzumiranjem slatke i škrobne hrane koja se lako pretvara u masnoću i sprječava topljenje otprije stvorenih masti.
 
Niskom razinom GI-ja može se pohvaliti hrana kao što su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i voće. Slično je i s proteinima kao što su riba, nemasno meso, mliječni proizvodi, mahunarke. Umjereni GI imaju med, džem, sladoled, smeđa riža, grožđe, banane, a visoki bijeli kruh, kukuruzne pahuljice, pečeni krumpir, grožđice, slatkiši, kolači.
 
Glukozu u krvi neće povisiti ni kvalitetne masnoće poput lanena, maslinova, bučina ulja i orašastih plodova. To ne znači da zbog glukoze treba jesti samo jednu vrstu oraščića ili ribu, već u prehrani treba kombinirati hranu s visokim i niskim glikemijskim indeksom.
 
Ni najzdravijeg ne treba previše, ni najlošijeg malo ne šteti
Na mnogim internetskim stranicama postoje tablice s pomoću kojih možete izračunati glikemijski indeks namirnica na svojem tanjuru. No time niste završili potragu za vrijednim namirnicama jer za potpunu sliku treba izračunati i glikemijsko opterećenje (GL) namirnice. Ono obuhvaća glikemijski indeks u odnosu na udio ugljikohidrata koji namirnica sadržava. Primjerice, mrkva ima visok glikemijski indeks (71 %). Ipak, mrkva srednje veličine prema kemijskom sastavu sadržava 5 g ugljikohidrata, pa je glikemijsko opterećenje nisko (4 %). Upravo zbog niskoga glikemijskog opterećenja mrkva je dobar izbor, za razliku od krumpira koji ima i visok glikemijski indeks i visoko glikemijsko opterećenje. 
 
S obzirom na vrijednosti GL-a, namirnice se dijele na one s niskim (<10 %), umjerenim (11-19 %) i visokim GL-om (<20 %). Priča o glikemijskom indeksu vraća se na zaključak iz pradavnina – da i najzdravija namirnica u velikim količinama može naškoditi organizmu, a nutritvno bezvrijedna namirnica u malim količinama ne bi trebala uzrokovati probleme.
 
http://www.sensaklub.hr

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.