Mediteranska kuhinja

Mediteranska kuhinja

Mediteranski model prehrane je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani s ribom umjesto mesa, maslinovim uljem umjesto margarina te voćem i povrćem.

 

Mediteranska je hrana najbolji model za zdravu prehranu! Epidemiološka istraživanja provedena na Kreti te u Lyonu i oko Toulusea u Francuskoj pokazala su da je dugovječnost lokalnoga stanovništva veća od onoga u kontinentalnom dijelu zemlje. Amerikanci su napravili hibridno ulje prema modelu maslinova ulja, a model "Piramida zdrave prehrane" nije ništa do li mediteranski model.

Dva prehrambena stila
U stvari, gledajući nešto šire, imamo sudar dvaju prehrambenih stilova; s jedne strane zapadni stil poznat po obilju, pretjeranim kalorijama, crvenome mesu i visokom kolesterolu, te drugi, mediteranski model, koji je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani, uz dominaciju prehrane ribom umjesto mesa, maslinova ulja umjesto margarina i drugih zasićenih masnoća, te po obilju voća i povrća.

Oba stila prehrane imaju i odgovarajuće zdravstvene posljedice; tako je posljedica prvoga stila 500.000 mrtvih godišnje od bolesti krvožilnog sustava u SAD-u, dok je kod drugoga trend umiranja po toj osnovi bitno manji, a život daleko zdraviji. Zaključci nisu izvedeni na temelju simpatija za jedan ili drugi stil, već na temelju jakih argumenata. Niti kod nas nije ništa drugačije. Statistike su pokazale da je u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji stopa kardiovarskularnih oboljenja kod stanovništva puno veća nego kod onih u priobalju. I to nije slučajnost.

Što su pokazala istraživanja?
Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od bolesti krvožilnog sustava u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu, primjerice, u Njemačkoj i Irskoj, a osobito u odnosu na SAD. Dugoročno gledajući, posljedica je to zamjene crvenoga mesa ribom i ostalim plodovima mora, svakodnevne konzumacije crnog vina, te korištenja maslinova ulja.

Pored toga, unos voća i povrća, što znači unos balastnih tvari, vitamina i drugih zaštitnih tvari daleko je veći na jugu Europe. Ako izuzmemo spomenute pretpostavke zdravlja, imamo tzv. "dugoročnu" blagodat u obliku dužega života.

Sve su studije jasno dale do znanja da osobe koje se sustavno hrane namirnicama tipičnim za mediteransko podneblje u pravilu duže žive. Ljubitelji dobre kapljice će reći da je to rezultat zamjene vode vinom, ali očito nije u pitanju samo to. Ima i cijeli niz drugih, za organizam korisnih tvari koje se mogu naći jedino na Mediteranu. Blaga klima mediteranskih zemalja (kojih s Hrvatskom ima 16) omogućuje rast povrtnica s velikim lisnatim dijelovima, kao što su raštika i zelena salata, preko cijele godine, te agruma (limun, naranča, grejp, mandarina), kivija, smokava, badema, grožđa, brokule i kupusa, a te su namirnice bogate raznim zaštitnim tvarima.

Maslinovo ulje i crno vino
Posebno valja istaći maslinovo ulje kao najveći prirodni izvor mononezasićenih masnih kiselina, koje su toliko važne za stvaranje ravnoteže masnoća u krvi.

Mediteranska je hrana prije svega niskokalorična, ima vrlo malo kolesterola i mnogo balastnih tvari, dakle posjeduje sve atribute zdrave prehrane. Ona preko cijele godine osigurava visok izvor vitamina C u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, visok izvor beta karotena, dovoljno vitamina E, te, najzad, sasvim dovoljno Omega-3 masnih kiselina koje se na kopnu u redovnoj prehrani ne mogu dobiti osim ako volite ribu.

I na kraju, tu je obilje crnoga vina razrijeđenog vodom, kojim se gasi žeđ. Danas se smatra da su polifenoli iz crnog vina najbolji lovci slobodnih radikala, tj. da po načinu djelovanja spadaju u skupinu antioksidansa. Čaša vina dnevno može djelovati vrlo povoljno na zdravlje, a da pritom ne izazove probleme s alkoholom.

Ako se tome dodaju zaštitni čimbenici iz bijeloga luka, brokule i kupusa, može se govoriti o natprosječnoj obrambenoj barijeri.

Zašto Francuzi malo obolijevaju od infarkta?
Navedeno pitanje sadrži aluziju na poznati "francuski paradoks" (French paradox). Pojam je nastao zbog činjenice što Francuzi, koji satima sjede za stolom i doslovce uživaju u jelima, ipak ne obolijevaju od bolesti krvožilnog sustava, prvenstveno od infarkta, u tolikoj mjeri kao što je slučaj s Ircima ili Amerikancima.

Ubrzo je postalo jasno da glavnu pozitivnu ulogu u "paradoksu" imaju veće količine konzumiranog voća, maslinova ulja, povrća, ali i način konzumiranja obroka. Francuzi jedu opušteno (ručak, primjerice, traje dva sata), za razliku od Amerikanaca koji žive i jedu "u grču" - upravo su oni izmislili fast foods i drive-in restorane. No i prethodno spomenuto oktriće polifenola iz crnog vina (poznat kao i resveratrol) koje redovito konzumiraju uvelike im pomaže. Ovaj čimbenik, koji se stvara u pokožici crnog grožđa, kao jedan od svojih blagotvornih učinaka ima za sprečavanje kljenut srčanog mišića, usporava grušanje krvi...

Zaključak
Tajna svega pa tako i u ovome slučaju (kao i mnogih stvari u životu, možemo reći čak i svih) je umjerenost i ravnoteža. Harmonija između dva oblika prehrane, bez očitog prevladavanja jednog u svakodnevnoj ishrani. Uravnotežena i raznolika prehrana ne znači uskračivanje i odricanje, nego baš naprotiv, raznolikost koja će nam omogućiti da ne pretjeramo i time dodatno ne opteretimo organizam.

http://www.fino.hr

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.