Top pet namirnica za proljeće

Top pet namirnica za proljeće

Jagode čuvaju srce i krvne žile, a marelice pripremaju kožu za sunce

 

Sigurno vam je već dosta hladnog vremena i zaželjeli ste se novih boja i okusa? Sada je idealno vrijeme da probudite organizam, eliminirate nakupljene otrove i skinete višak kilograma, a u tome vam mogu pomoći proljetne namirnice koje predstavljaju raznobojne riznice zdravlja. Pročitajte kojih pet namirnica obavezno trebate uvrstiti na svoj stol u nadolazećim tjednima

1. Šparoge
Šparoge se mogu pohvaliti širokom paletom korisnih tvari. Ističu se sadržajem vitamina K koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi, zatim vitamina A te folata i vitamina C.

As u rukavu ovog zelenog sočnog povrća su inulin i saponini. Inulin je ugljikohidrat posebnih svojstava zbog čega se naziva i prebiotikom. Naime, inulin kroz tvoj probavni sustav prolazi nerazgrađen sve dok ne dospije u debelo crijevo. U debelom crijevu služi kao hrana ''dobrim'' bakterijama koje rastu i razmnožavaju se, a povećana aktivnost dobrih bakterija potiskuje rast onih ''loših''.

Inulin je direktno zaslužan za bolju apsorpciju određenih minerala poput kalcija, željeza i magnezija. Osim bolje apsorpcije minerala, povoljan omjer ''dobrih'' i ''loših'' bakterija smanjuje rizik od alergija što ju čini idealnom proljetnom namirnicom koja se bori protiv peludnih alergija.

U šparogama je otkriveno nekoliko vrsta fitokemikalija saponina. Istraživanja pokazuju kako saponini imaju protuupalna i antikarcinogena svojstva te je njihov unos doveden u vezu s regulacijom krvnog tlaka te poboljšanom regulacijom šećera i masnoća u krvi.

Kako bi se očuvale sve blagotvorne tvari iz šparoga važno ih je konzumirati što prije nakon branja ili ih čuvati s pažnjom. Kao i ostalo povrće, šparoge nakon branja ne prestaju živjeti, već se i dalje u njihovim stanicama odvijaju metaboličke reakcije – ulazi kisik, razgrađuju se škrob i šećeri, a kao produkt reakcija nastaje ugljični dioksid.

U usporedbi s, primjerice, lukom i krumpirom, u šparogama se te reakcije odvijaju pet puta brže, a u usporedbi s cvjetačom čak dvostruko brže. Stoga šparoge brzo propadaju, gube vode i očvrsnu, a kako bi se usporilo njihovo propadanje poželjno je krajeve zamotati u mokar papir ili tkaninu i tako ih čuvati u hladnjaku te ih konzumirati u roku od 48 sati.

2. Jagode
Ove prekrasne crvene niskokalorične bobice divnog okusa imaju nevjerojatan antioksidativni kapacitet i kotiraju vrlo visoko na ljestvici hrane s najvišim sadržajem antioksidansa. Među voćem nalaze se na četvrtom mjestu - odmah iza kupina, brusnica i malina, a uzmu li se u obzir sve namirnice uključujući voće, povrće i začini po jedinici serviranja, jagode su na visokom trećem mjestu (iza kupina i oraha).

Zbog jedinstvene kombinacije antioksidativnih i protuupalnih nutrijenata koje sadrže, jagode posjeduju blagotvoran učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava, imaju sposobnost regulacije glukoze u krvi i brane te od nekoliko vrsta karcinoma. Najdokumentiraniji je njihov povoljan učinak na zdravlje srca i krvnih žila.

Zahvaljujući vitaminu C kojeg sadrže dvostruko više od prosjeka voća kao skupine, manganu koji je ključni antioksidativni mineral te silnim fitokemikalijama poput antocijana, flavonola i tanina koji djeluju sinergijski, jagode zaslužuju da ih se svakodnevno uključi u prehranu tijekom njihove sezone rasta.

3. Rotkvice
Rotkvica je povrće koje kao i brokula, kelj, kupus, cvjetača i korabica pripada porodici krstašica. Poznato je kako su krstašice bogate posebnim sumpornim spojevima tzv. glukozinolatima – organskim molekulama koje u svojoj građi sadrže sumpor.

Pokazalo se kako fitokemikalije koje sadrže sumpor štite od karcinoma i to na nekoliko načina. Posjeduju moć poticanja jetrenih enzima da detoksiciraju karcinogene spojeve te zaustavljaju diobu zloćudnih stanica i potiču ih na prirodnu smrt.

Rotkvice predstavljaju dobar izvor vitamina C – antioksidativnog vitamina koji posjeduje detoksificirajuća svojstva. A upravo ti je u proljeće potrebno očistiti tijelo od toksina i obraniti se od proljetnog umora.

4. Marelice
Iako su konzervirane i sušene marelice dostupne cijele godine, u svibnju stižu i one svježe. Zbog visokog sadržaja beta-karotena njihovom konzumacijom pripremaš kožu za ljetno sunce. Osim beta-karotena, marelice se mogu pohvaliti i sadržajem vitamina C i prehrambenih vlakana. Vlakna su važna za dobru probavu, pridonose izmjeni tvari u organizmu te će svakako biti korisne osobama koje pokušavaju izgubiti višak kilograma.

5. Mladi luk
Mladi luk je još jedna vrlo korisna proljetna namirnica. Osigurava samo 30 kalorija na 100 g namirnice, a obiluje raznim nutrijentima poput fitokemikalija, vlakana, vitamina i minerala. Poput češnjaka, ali u manjoj količini, mladi luk sadrži alicin. Alicin je spoj koji smanjuje proizvodnju kolesterola u jetri, a posjeduje i antibakterijska, antivirusna i antifungalna svojstva.

Alicin povoljno djeluje i na krvne žile i smanjuje krvni tlak. Mladi luk bogat je i vitaminom A te ostalim antioksidansima poput karotena, zeaksantina i luteina.

Mladi luk je jedan od najbogatijih izvora vitamina K. 100 g luka može zadovoljiti čak 172 posto preporučene dnevne doze. Osim uloge u grušanju krvi, za vitamin K se pokazalo da ima ulogu u jačanju kostiju, Adekvatan unos vitamina K također čuva mozak od oštećenja.

http://www.zdravakrava.hr

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.