Inzulinske pumpe za

Inzulinske pumpe za

Što je inzulinska pumpa, kako olakšava život djeci i odraslima koji boluju od šećerne bolesti, zašto uz medicinske indikacije koje određuje visokoeducirani liječnik i pacijent treba biti jako motiviran da je koristi, te zašto racionalni zdravstveni sustavi koji štede, a pružaju maksimum, posežu za sve češćom primjenom ovih aparatića koji imitiraju rad gušerače, doznali smo u razgovoru s dvjema liječnicima u dubrovačkoj općoj bolnici, dr. Sandom Tešanović i dr. Zrinkom Kačić.

 

 

Primjenom inzulinskih pumpi u liječenju šećerne bolesti kod djece, mladih i odraslih, dubrovačka opća bolnica je jedna od rijetkih, ako ne i jedina regionalna, „manja“ zdravstvena ustanova koja je time „izborila“ svoje mjesto, uz bok, velikim klinikama i bolničkim centrima. Kako iza svakog takvog čina uvijek moraju stajati ljudi, tako je i u ovom primjeru. Zalaganjem, entuzijazmom i stalnom edukacijom, dubrovačke lječnice, dr. Sanda Tešanović, specijalistica interne medicine, dijabetolog i dr. Zrinka Kačić, specijalistica dječje medicine,  te medicinska sestra edukator Katija Leoni i Anka Drobac, s pedijatrije, uvele su u dubrovačku bolnicu mogućnost koja pacijentima koji boluju od dijabetesa olakšava život.
„Slatkim“ pacijentima, koji su sve brojniji i u dječjoj, čak i dojenčadskoj dobi, bolest uvjetuje okvire života, a  inzulinske pumpe s čijom se primjenom u našoj bolnici započelo lanjske godine, omogućuje im se kvalitniji i ležerniji način postojanja. Ukoliko bi se inzulinsku pumpu htjelo slikovito opisati onda bi se moglo laički reći kako je to aparatić ili mehanizam veličine mobitela u kojemu se nalazi rezervoar inzulina iz kojega se putem kanile postavljene ispod tankog sloja kože na trbuhu vrši kontinuirana isporuka inzulina prema programiranoj dinamici i potrebama pacijenta. Inzulinsku pumpu pacijenti nose 24 sata dnevno, a uklanjaju je s tijela samo dok se kupaju ili tuširaju, ne dulje od 2 sata, budući bi u suprotnom postojala opasnost od razvoja ketoacidoze.
Odabir pacijenata vrlo je odgovoran posao za liječnike, slažu se naše sugovornice, dr. Tešanović i dr. Kačić, budući je uz medicinske indikacije, potrebna i procjena motivacije pacijenata koji za korišenje inzulinske pumpe mora usvojiti određene vještine i znanja. U slučaju da je riječ o djeci, onda te odlike valja prepoznati u roditelju ili skrbniku.
- Iz godine u godinu primjećuje se sve veći broj malih pacijenata, djece oboljele od šećerne bolesti tipa 1, i to naročito u dobnoj skupini do 4. godine života. Takvu djecu je izuzetno teško kontrolirat, regulirat, primjenjivat inzulin i jedino je inzulinska pumpa sredstvo kojim možete precizno u malim količinama dati inzulin da se ne pretjera i da ne uđe u hipoglikemiju. Hipoglikemija kao komplikacija u liječenju može biti pogubna i dovesti do trajnog oštećenja mladog i nezrelog mozga djeteta do 4. godine života. U toj dobi inzulinska pumpa postaje gotovo nezamjenjiva – kaže pedijatrica, dr. Zrinka Kačić. Dodaje kako trenutno, među pedesetak pacijenata dječje dobi, nema mlađih od četiri godine, ali da ih je u jednom momentu bilo pet-šest, što nije mala brojka.
 
 
- Dijabetes tipa 1 se ne može izliječit, ali je sve veća mogućnost u praćenju i kontroli bolesti. Prije nekoliko godina bilo je lako prepoznati takve pacijente – ostajali su mali i nisu se razvijali, a danas su djeca oboljela od šećerne bolesti normalno razvijena, normalno rastu i životni vijek bi im trebao biti normalan. Primjena inzulinske pumpe je dobra jer omogućuje poboljšanje regulacije bolesti i prevenciju svih mogućih komplikacija – kaže dr. Kačić. Zasad je koriste četiri pacijenta u dječjoj dobi, iako su potrebe puno veće, dodaje dr. Kačić.
 
Pumpice „vrše“ isporuku inzulina u bazalnih ritmovima koje liječnik odredi, ovisno o dnevnom ritmu i životu pacijenta. Kada se unosi obrok hrane potrebno je isporučiti veću dozu inzulina ovisno o količini i vrsti namirnica koju pacijent planira pojesti. Upravo stoga što same bazalne doze određuje liječnik, a bolus doze sam pacijent, on mora biti dobro educiran i visoko motiviran – slažu se naše sugovornice. Stoga su potrebne još češće kontrole GUK-a, pregledi kod liječnika i trajni kontinuirani dogovor liječnika i pacijenta.
 
- Iz spomenutih razloga pumpa je jako dobra za malu djecu i dojenčad, jer se jedino takomože precizno isporučiti izrazito mala količina inzulina. Nepredvidivost njihova apetita i količine hrane koju će konzumirati, kao i promjenjiva tjelesna aktivnost malog djeteta, inzulinskom pumpom se može lakše pratit – doznajemo od pedijatrice.
- Ono što je nama posebno zanimljivo su mladi ljudi, sportaši, ljudi koji rade u smjenama, ljudi koji već u mađoj životnoj dobi imaju početni razvoj kasnih dijabetičkih komplikacije koje su fatalne i njima nam je cilj maksimalna regulacija glikemije, a posebnom pažnjom pristupamo ženama koje pripremamo za trudnoću ili tudnicama, jer u tom trenutku brinemo o dva, ne više jednom životu – ističe dr. Sanda Tešanović.
Trenutačno se među pacijentima o kojima skrbi, nalaze i dvije djevojke koje planiraju obitelj, a imaju razvijene početne komplikacije na očima, pa je osnovna želja pomoći im da se s inzulinskom pumpom postigne maksimalna regulacija šećera. Ukratko sumirajući, želja i liječnika i tehnologa je bila da stvore mehanizam, aparat koji će maksimalno imitirat našu gušteraču, što inzulinska pumpa uspjeva. Ne smije se zanemariti niti činjenica da se pacijenti koji koriste inzulinsku pumpu rjeđe „bodu“ – jedanput u tri dana, kada se mijenja kanila, za razliku od drugih pacijenata koji to obavljaju četiri – pet puta dnevno. Korištenje inzulinske pumpe neupitno pridonosi kvaliteti života, a istraživanja među pacijentima su pokazala da ih, nakon savladavanja vještina i znanja potrebnih za pravilno rukovanje, ne bi mijenjali za stari način života nizašto. 
Među odraslim pacijentima, zasad su dva s inzulinskom pumpicom, ali je poslan zahtjev za nabavkom desetak novih aparata.
- Zahvalni smo na potpori koju nam je obećao i koju imamo od gradonačelnika Vlahušića, koji je ujedno dopredsjednik naše Udruge, te ravnatelju Bazdanu koji je odobrio kupnju dviju prvih pumpi s kojima smo započeli naš angažman po pitanju takve mogućnosti pomaganja pacijentima sa šećernom bolesti – kažu dr. Tešanović i dr. Kačić. Zadovoljne su, kažu, što mogu i na takav način olakšati živote dijabetičarima, iako to od njih zahtijeva veliku odgovornost i požrtvovnost, jer pacijentima s inzulinskom pumpom moraju biti na raspolaganju 24 sata. 
 
Iako inzulinska pumpa košta oko 20-tak tisuća kuna, a potrošni materijal po nekoliko tisuća kuna mjesečno, sve se češće koristi u zdravstvenim sustavima okolnih zemalja i naše regije. Ne samo da olakšava život pacijentima koji boluju od šećerne bolesti koja je, zbog načina života, prehrane i izloženosti stresnim situacijama, u porastu, nego je to ujedno i mjera koju poduzimaju pametna društva i zdravstveni sustavi. S inzulinskom pumpicom se preventira bolest i smanjuju se troškovi liječenja uslijed komplikacija koje šećerna bolest izaziva, zaključuju naše sugovornice.
 
http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=23467#.UWaGq6J-ZL4

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.