Zrinka Mach, mag. soc. geront.
Alergijske bolesti predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Učestalost alergijskih bolesti kontinuirano raste, posebice u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da gotovo 30 – 40% svjetske populacije pati od nekog oblika alergije, što značajno utječe na kvalitetu života oboljelih.
O alergijskim bolestima u ovom broju časopisa, čija je tema šećerna bolest i alergije, razgovaramo s pulmologinjom mr. sc. Almom Rožman, dr. med., ravnateljicom Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu.
UTJEČU LI NA NASTANAK ALERGIJSKIH BOLESTI GENETSKA PREDISPOZICIJA I OKOLIŠNI ČIMBENICI?
Pojava alergija u nekoliko generacija jedne obitelji svakako se može povezati s genetskom predispozicijom ili naslijeđem. Nasljeđuje se sklonost alergiji, odnosno tzv. atopijska konstitucija, što ne znači da će se uvijek neka od alergijskih bolesti i razviti. Znatno je veća mogućnost nastanka neke atopijske bolesti ako su oba roditelja atopičari. Obično je za nastanak bolesti u atopične osobe važan utjecaj okoliša, npr. dugotrajna izloženost nekom alergenu, infekcija i slično. Za peludne alergije je uočeno da su većeg intenziteta u urbanim sredinama, gdje je visoka koncentracija lebdećih čestica u onečišćenom zraku koje vežu na sebe pelud i pojačavaju njegov alergijski učinak.
Higijenska hipoteza potkrijepljena je istraživanjima koja pokazuju kako su alergije prava rijetkost u afričkim zemljama, kao i u Indiji, gdje je higijenski standard znatno lošiji. Naime, djeca u razvijenim zemljama, živeći u sterilnim uvjetima, ne dolaze u dodir s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav obrane.
Važno je znati da pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći.
JAVLJA LI SE ČEŠĆE ALERGIJA KOD DJECE ILI ODRASLIH? IMA LI RAZLIKE U VRSTAMA ALERGIJE U ODNOSU NA DOB?
Alergije sa javljaju u svim dobnim skupinama. Već u dojenačkoj dobi kod atopičara se može razviti nutritivna alergija, najčešće na mliječne formule, jaja, jagode, i očituje se osipom na koži ili ekcemom na predilekcijskim mjestima (kožni pregibi), poznatim kao alergijski dermatitis koji može nestati do treće godine ili školske dobi. Kod nekih osoba prisutan je cijeli život i kod njih se vrlo rijetko razvije senzibilizacija na inhalacijske alergene. Ova vrsta alergije javlja se u predškolskoj dobi i prisutna je više-manje doživotno, jer alergija za sada nije izlječiva. Alergija se, kao i astma, može javiti i u starijoj životnoj dobi, posebice u žena tijekom menopauze, što se povezuje s hormonalnim dizbalansom.
SMANJUJU LI SE ALERGIJSKE REAKCIJE S PORASTOM ŽIVOTNE DOBI?
Nema pravila, sve ovisi o vrsti alergena, terapijskim protokolima, suradljivosti pacijenta u prihvaćanju preventivnih mjera i promjene životnih navika. Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jest metoda u liječenju kojom se alergijski odgovor može smanjiti i imunološki sustav povesti u pravom smjeru.
KAKO MOŽEMO RAZLIKOVATI VIROZU OD ALERGIJSKE REAKCIJE?
Simptomi su slični. Sekrecija iz nosa, kihanje, suhi nadražajni kašalj koji ne traju više od 7 dana uglavnom su simptomi prehlade. Ako su dugotrajniji i javljaju se u sezoni cvatnje treba pomisliti na alergiju.
KOJI SU SAVJETI ZA OSOBE KOJE PATE OD ALERGIJE?
Najvažnije je redovito svakodnevno koristiti terapiju preporučenu od liječnika. Osim toga, treba izbjegavati kontakt s alergenom, zaštitnom maskom ili prozirnom tkaninom prekriti nos i usta prilikom izlaska iz kuće u sezoni cvatnje, pratiti peludnu prognozu.
POMAŽU LI DODATCI PREHRANI KOD ALERGIJA?
Preporučuju se preparati koji mogu poboljšati imunološki sustav, bilo da se radi o vitaminima ili mineralima koje možemo u organizam unijeti zdravom prehranom ili medicinskim pripravcima.
MOŽE LI ALERGIJA NESTATI SAMA OD SEBE?
Alergija za sada nije izlječiva, ali kod nekih osoba simptomi mogu jedno vrijeme potpuno nestati, obično tijekom puberteta. Ne treba zaboraviti da su i tada potrebne redovite liječničke kontrole.
KAKO ALERGIJA UTJEČE NA KRONIČNE NEZARAZNE BOLESTI POPUT DIJABETESA?
Valja pretpostaviti da osobe s kroničnim nezaraznim bolestima, pa tako i dijabetičari, imaju oslabljen imunitet i zbog toga su podložni slabijoj kontroli osnovne bolesti, a alergija im dodatno može narušiti opće zdravstveno stanje i kvalitetu života.
RAVNATELJICA STE POLIKLINIKE ZA BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA U ZAGREBU. LIJEČE LI SE U NJOJ SAMO OSOBE IZ ZAGREBA ILI SE U POLIKLINIKU MOGU JAVITI I PACIJENTI IZ OSTALIH DIJELOVA RH?
Naša ustanova otvorena je za sve one kojima je potrebna pulmološka skrb, bez obzira radi li se o dijagnostici plućnih bolesti, dugoročnom praćenju ili terapiji kroničnih plućnih bolesnika kroz program plućne rehabilitacije. Opremljeni smo najsuvremenijom opremom za neinvazivnu dijagnostiku plućnih bolesti te radiološkom opremom s niskim dozama zračenja (digitalna kamera i CT uređaj). Moram se pohvaliti da smo do sada imali pacijente iz svih naših županija. Godišnje obavimo više od 40.000 pulmoloških i radioloških pretraga i oko 3.000 postupaka plućne rehabilitacije ili popularno nazvane vježbe disanja. Ugovorna smo zdravstvena ustanova s HZZO-om i sve naše usluge mogu se obaviti putem uputnica.
MOŽETE LI NAM REĆI PO ČEMU SE POLIKLINIKA ZA BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA POSEBNO ISTIČE?
Plućna rehabilitacija je upravo naša specifičnost kao dio ambulantnog terapijskog postupka kod kroničnih plućnih bolesnika koji boluju od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), emfizema, astme, plućnih fibroza, bronhiektazija (kronična upalna proširenja bronha), bolesti plućne opne, osoba nakon operacija na prsnom košu, ali i kod neuromuskularnih bolesnika radi slabosti dišnih mišića te osoba nakon operacija na grlu.
KAKO JE PANDEMIJA COVID-19 UTJECALA NA RAD VAŠE POLIKLINIKE?
Nismo niti na jedan dan prestali raditi, primali smo sve pacijente koji su trebali naše usluge, poštujući sve protuepidemijske mjere koje su se sastojale od mjerenja temperature, nošenja zaštitne opreme, dezinfekcije površina i opreme, prozračivanja prostora i korištenja UV-lampi za stalnu dezinfekciju prostora. Najveći izazov je bio kako i kada uključiti post-covid osobe koje su preboljele upalu pluća u program plućne rehabilitacije. Bili smo prisiljeni zbog velikog broja takvih pacijenata, uz uobičajeni poliklinički rad, obavljati i skrb u okviru post-covid ambulante u suradnji s obiteljskim liječnicima.
KOLIKO JE KORONAVIRUS OPASAN ZA OSOBE S ALERGIJSKIM I PLUĆNIM BOLESTIMA?
Pokazalo se da astmatičari koji su redovito uzimali preporučenu terapiju koja se temelji na inhalacijskim kortikosteroidima nisu imali značajnih problema s infekcijom COVID-19, jer su dobro educirani kako prepoznati pogoršanje simptoma i lijekove koristiti preventivno da do pogoršanja ne dođe. Kod pacijenata oboljelih od KOPB-a bilo je pogoršanja, neke smo uspjeli ambulantno zbrinuti, a neke smo morali uputiti i na bolničko liječenje.
POMAŽE LI PLUĆNA REHABILITACIJA U OPORAVKU NAKON PREBOLJENJA COVID-19?
Naravno, oni koji su imali i najmanja oštećenja plućne funkcije zadnjih su nam godinu dana bili prioritetni u rehabilitacijskom postupku kojim smo većini omogućili kvalitetan oporavak. Kod nekih je oporavak trajao 8 pa čak i 12 tjedana. Samo kod manjeg broja nismo uspjeli potpuno poboljšati plućnu funkciju niti kvalitetu života, ali svi su oni kod nas u daljnjem praćenju i ponovljenom rehabilitacijskom postupku. Prema svim do sada objavljenim kliničkim studijama zaključeno je da su glavni ciljevi plućne rehabilitacije: omogućiti potpuni oporavak, smanjiti simptome i onesposobljenost, omogućiti povratak na posao i postizanje prethodne razine učinkovitosti. Zahvaljujući stručnosti i velikom angažmanu naše dipl. fizioterapeutkinje Višnje Smolčić, koja je sama uspješno odradila plućnu rehabilitaciju kod oko 60 post-covid pacijenata, i naša se ustanova može pohvaliti stručnim radom iz ovog područja.
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA KROZ SVOJE AKTIVNOSTI I JAVNOZDRAVSTVENE KAMPANJE PROMOVIRA VAŽNOST ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA. NA ŠTO SVE TREBA OBRATITI PAŽNJU IZ PERSPEKTIVE VAŠE SPECIJALIZACIJE, ODNOSNO KOJE SU NEZDRAVE NAVIKE KOJIH SE TREBAMO ODREĆI?
Najveći problem je svakako pušenje, koje je odgovorno za patološke promjene više organskih sustava od kojih su respiratorni, kardiovaskularni, urogenitalni i krvožilni sustav najviše ugroženi. Dokazano je da je nikotin glavni uzrok ateroskleroze krvnih žila, što dodatno pogoršava dijabetesom već oštećene krvne žile. Nikotin povećava masnoće u perifernoj krvi, ali može biti i jedan od uzroka raka gušterače.
SMATRATE LI DA BI SE OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU TREBALE CIJEPITI PROTIV GRIPE, PNEUMOKOKA I COVID-19? NAIME, IZ NAŠIH ANKETA KOJE SMO PROVODILI VIDLJIVO JE DA SE OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU NE CIJEPE U ZADOVOLJAVAJUĆEM BROJU PROTIV RANIJE NAVEDENIH BOLESTI.
S obzirom na oslabljen imunološki sustav dijabetičarima se preporučuje preventivna zaštita cijepljenjem protiv svih infekcija za koje cjepivo postoji, jer u protivnom svaka infekcija može ostaviti trajne posljedice ili dovesti do nepovoljnog terapijskog ishoda.
I ZA KRAJ: KOJI BISTE SAVJET ILI PREPORUKU UPUTILI NAŠIM ČITATELJIMA? S kroničnom bolešću se mora živjeti, ona je neizlječiva, ali ako ju prihvatite kao životnog pratitelja, možete ju dobro kontrolirati redovitom terapijom i time spriječiti njezin utjecaj na Vaše tjelesno i psihičko zdravlje.