Svjetski dan Šećerne bolesti najveća je svjetska kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti. Obilježava se od 1991. g na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti-tihog ubojice modernog doba.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog na rođendan Fredericka Bantinga koji je zajedno s Charlesom Bestom prije 100 godina uspješno izolirao hormon inzulin, jedan od najvažnijih otkrića u liječenju šećerne bolesti. Otkriće inzulina promijenilo je svijet. Inzulin je od tada spasio milijune života i smatra se jednim od najvećih medicinskih dostignuća svih vremena. Otkrićem inzulina i njegovom komercijalnom proizvodnjom šećerna bolest od smrtne postala je kronična bolest.
Svjetski dan šećerne bolesti prepoznatljiv je po plavom krugu, simbolu šećerne bolesti. Plavi krug predstavlja jedinstvo globalne zajednice i odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti.
Tema svjetskog dana šećerne bolesti od 2021-2023. g je Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću sa sloganom Ako ne sada, kada?
Stoljeće nakon otkrića inzulina, milijuni ljudi sa šećernom bolešću u svijetu nemaju dostupnu skrb u liječenju koja im je potrebna. Bez odgovarajućeg liječenja i potpore, osobe sa šećernom bolešću u riziku su od ozbiljnih i po život opasnih komplikacija.
Živimo u iznimno teškim vremenima, u kojima se osobe sa šećernom bolešću suočavaju s dodatnom velikom prijetnjom po zdravlje. Nažalost, svjedoci smo da su osobe sa šećernom bolešću u povećanom riziku od teških oblika COVID-19. Stoga je potrebno neprestano naglašavati važnost cijepljenja protiv COVID-19, ali i naglašavati koliko je važno, redovito odlaziti na liječničke preglede i kontrole.
Prema podacima CroDiab registra u Republici Hrvatskoj je evidentirano 310.212 osoba sa dijagnosticiranom šećernom bolešću, a procjenjuje se da je ukupni broj oboljelih preko 520.000. U 2020. po prvi puta od početka praćenje Registra ukupan broj oboljelih je pao u odnosu na ranije godine. Rezultat je to slabijeg otkrivanja bolesti i povećane smrtnosti osoba sa šećernom bolešću.
Podaci HZJZ-a također govore o premalom odazivu osoba sa šećernom bolešću na cijepljenje protiv COVID-19. Do 01.09.2021. svega 60% osoba sa šećernom bolešću potpuno je cijepljeno protiv COVID-19. Podaci su vrlo zabrinjavajući s obzirom da osobe sa šećernom bolešću imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti te 1,5-3 puta veću smrtnost u slučaju zaraze COVID-19 od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti.
Stogodišnjica otkrića inzulina predstavlja jedinstvenu priliku za unaprjeđenje dostupnosti skrbi osobama sa šećernom bolešću i isticanje potrebe za intenzivnijim djelovanjem u sprječavanju šećerne bolesti i njezinih komplikacija.
Ujedinjeni, imamo brojnost, utjecaj i odlučnost da dovedemo do značajnih promjena. Stoga, prihvatimo izazov!
Preuzmimo kontrolu u svoje ruke i učinimo dobro za sebe i svoje zdravlje! Ako ne sada, kada?
- 1 od 10 odraslih (20 do 79 godina) osoba u svijetu ima šećernu bolest
- 1 od 2 osobe sa šećernom bolešću ostaju nedijagnosticirane
- Tri četvrtine osoba sa šećernom bolešću u radnoj su dobi
- 1 od 5 osoba sa šećernom bolešću ima više od 65 godina
- 541 milijuna odraslih osoba (20 do 79 godina) u svijetu, ima poremećenu toleranciju glukoze (IGT) i u visokom su riziku od razvoja šećerne bolesti tipa 2
- svakih 5 sekundi jedna osoba umre od posljedica šećerne bolesti