Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, a na inicijativu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga 25. studenoga 2021. održana je tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora. Na sjednici se raspravljalo o trenutačnoj situaciji u području zdravstvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti, kao i o problemima koji su nastali za vrijeme pandemije COVID-19 koja je u velikoj mjeri utjecala i na život osoba sa šećernom bolešću.
Ovom se sjednicom željelo još jednom ukazati na veliki javnozdravstveni problem šećerne bolesti u Hrvatskoj te istaknuti važnosti prevencije, edukacije i ranog otkrivanja šećerne bolesti, posebno u okolnostima pandemije COVID-19. U raspravi su uz članove Odbora sudjelovali i stručnjaci iz područja endokrinologije, predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i u ime Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach i Davor Lambaša.
Potpredsjednica Odbora Maja Grba-Bujević uvodno je podsjetila kako je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora već niz godina uključen u aktivnosti koje su usmjerene na suzbijanje ovoga „tihog ubojice“ modernoga doba, počevši od usvajanja Rezolucije o šećernoj bolesti koju je Hrvatski sabor usvojio 2011. i Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2015. – 2020., tematskim sjednicama i okruglim stolovima na kojima su, među ostalim, evaluirane regionalne aktivnosti u borbi protiv šećerne bolesti. Odbor je uputio u proceduru Prijedlog za proglašenje 14. svibnja Hrvatskim danom šećerne bolesti kako bi se dala dodatna važnost ovoj temi dva puta godišnje, s obzirom na to da se Svjetski dan šećerne bolesti obilježava 14. studenoga.
Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Dario Rahelić govorio je o zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću u RH, a ujedno je podsjetio i na relevantne podatke o oboljelima na svjetskoj razini. Što se tiče skrbi o oboljelima, prof. Rahelić posebno je naglasio važnost povećanja broja medicinskih sestara edukatora i nutricionista u regionalnim dijabetološkim centrima. Smatra kako je potrebno udružiti snage, znatno ranije otkrivati šećernu bolest, u čemu veliku ulogu imaju preventivni i sistematski pregledi, promijeniti kurikulume medicinskih fakulteta te više pažnje posvećivati prevenciji i liječenju pretilosti.
Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach, mag. soc. geront., govorila je o aktivnostima Saveza u vrijeme pandemije COVID-19, među kojima su i edukacije o šećernoj bolesti, javnozdravstvene i edukativne kampanje, okrugli stolovi, konferencije za medije, online predavanja te radijske emisije o temi šećerne bolesti. Posebno je istaknuta kampanja Pokreni se! koja je usmjerena na osvješćivanje važnosti zdravih životnih navika za oboljele od šećerne bolesti, ali i za opću populaciju.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić, dr. med., istaknuo je da je Ministarstvo zdravstva prepoznalo važnost šećerne bolesti te su šećerna bolest i njena prevencija svrstani u Nacionalni plan razvoja zdravstva. Također je naglasio kako je potrebno postići ravnomjernu zdravstvenu zaštitu na nivou cijele Hrvatske te ujedno apelirao na građane da se pridržavaju mjera i cijepe se kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i stvorili uvjeti da svaka osoba može dobiti adekvatnu liječničku skrb.
Tea Strbad, dr. med., pomoćnica ravnatelja za medicinske poslove HZZO-a, kazala je da HZZO za lijekove za liječenje šećerne bolesti izdvaja više od 450 milijuna kuna. Za usporedbu potrošnje, može se navesti kako je potrošnja prije 14 godina bila oko 200 milijuna kuna, što znači da je u zadnjih deset godina udvostručena. Dr. Strbad je pojasnila kako se potrošnja za lijekove iz godine u godinu povećava, s jedne strane zbog uvođenja novih lijekova i njihovih kombinacija u terapiji, a s druge strane zbog bolje i brže dijagnostike te posljedično značajnog povećanja broja oboljelih osoba. Kazala je kako je pandemija COVID-19 utjecala i na bržu nabavku pomagala za oboljele od šećerne bolesti, posebno novodijagnosticiranih, kao što su senzori za kontinuirano mjerenje šećera. Još je jednom istaknula kako se velik dio novca troši na liječenje komplikacija.
Izvor: poveznica
