Šećerna bolest značajan je zdravstveni problem modernog doba, kako zbog osnovne bolesti, tako i zbog komplikacija koje nastaju kao posljedica neprepoznate ili neregulirane bolesti. Opće je poznato da su osobe oboljele od šećerne bolesti pod povećanim su rizikom za nastanak infekcija u odnosu na zdrave osobe. U ovoj skupini bolesnika postoji povećana sklonost obolijevanju od zaraznih bolesti poput infekcija donjeg dijela dišnog sustava, tuberkuloze, infekcija mokraćnog sustava, bakterijskih infekcije kože i sluznica te gljivičnih infekcija. Nadalje, teške i ozbiljne infekcije, poput emfizematozne upale bubrega i bubrežne nakapnice, Fournierove gangrene, mukormikoze nosa i mozga te zloćudne upale vanjskog uha, gotovo se isključivo javljaju u osoba oboljelih od šećerne bolesti. Važno je napomenuti i da osobe oboljele od šećerne bolesti češće umiru od posljedica infekcije od osoba u kojih ne postoji šećerna bolest. U ovoj skupini bolesnika uočeno je duže razdoblje hospitalizacije, liječenja u jedinicama intenzivne njege i na mehaničkoj ventilaciji te češće zatajenje jetre i bubrega nakon infekcija krvi.

Infekcije u osoba oboljelih od šećerne bolesti nisu samo češće, već su i praćene težom kliničkom slikom u odnosu na bolesnike bez dijagnoze šećerne bolesti. Primijećeno je da osobe oboljele od šećerne bolesti imaju povišen rizik za razvoj teškog oblika upale pluća, prekomjernog upalnog odgovora u vidu citokinskih oluja i pojačane sklonosti zgrušavanju krvi nakon infekcije koronavirusom identificiranim 2019. godine (engl. coronavirus disease 2019, COVID-19), a ova su stanja povezana s lošijim kliničkim ishodom i većom smrtnošću.

Članak preuzet iz časopisa “Dijabetes- slatki život”