Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica
Iako nam se naizgled ne čini kako se u našem okruženju događa nešto što mijenja sliku našeg životnog prostora ili biosfere, trebamo biti itekako svjesni kako Zemlja nije više onakva kakva je bila prije dvadeset ili više godina. Nagli porast broja ljudi u zemljama u razvoju, industrijalizacija u razvijenim zemljama, promet i proizvodnja hrane neki su od čimbenika koji su značajno doprinijeli klimatskim promjenama. Velika većina nas u Republici Hrvatskoj osjeća razliku između trajanja ljeta i zime, nestanak proljetnih dana kao i prave jeseni. Razlog tomu su globalne klimatske promjene kojih nismo ni mi pošteđeni. A što su zapravo klimatske promjene? Odnose se na dugoročne promjene u klimatskim uvjetima na Zemlji, uključujući promjene temperature, padalina, vjetrova, razine mora i drugih klimatskih obrazaca. Ne treba zaboraviti da je kroz povijest obrazac promjene klime postojao i prije, no ne ovako ekstreman kao što je to danas. Uglavnom su rezultat ljudskih aktivnosti, posebno emisija stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida ili metana. Povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi dolazi do efekta staklenika, što uzrokuje zagrijavanje atmosfere i oceana, a rezultat toga je globalni porast temperature. Posljedice koje povećanje temperature ima na okoliš u našim očima vidljive su kroz ekstremne vremenske uvjete kao što su toplinski valovi, suše, požari, poplave i oluje. Sve navedeno negativno utječe na poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost pitke vode, zdravlje ljudi i društvo u cjelini.
I danas, kada se u Dubaiju otvara 28. po redu COP, ministri i državnici cijeloga svijeta dva puna tjedna raspravljat će o stanju klime na našoj planeti. Rezultat će, nadamo se, biti konkretne mjere za smanjenje utjecaja klimatskih poremećaja u svijetu.
U kontekstu promjene i utjecaja na zdravlje važno je naglasiti da svaka promjena temperature ili tlaka utječe na zdravlje čovjeka. Povećanjem temperature povećava se rizik za virusne bolesti zbog većeg broja komaraca i drugih insekata inficiranih virusima; dokazana je veća pojavnost bolesti poput zaraznih dijareja, bolesti živčanog sustava i bolesti kože; pojačana je pojavnost glavobolja, astme i drugih bolesti dišnog sustava. Sve to utječe i na mentalno zdravlje zbog stresa i osjećaja bespomoćnosti. Zbog ekstremnih pojava uzrokovanih promjenom klime javlja se otežan pristup zdravstvenoj zaštiti, što se u konačnici direktno odnosi na zdravlje cijele populacije.
Borba protiv ove globalne pojave počinje kod svakog od nas. Iako mali korak, on je stvarno velik za našu planetu.
Stoga je važno da smo svjesni činjenice kako svaka naša aktivnost utječe na promjene klime, a posljedično sve ono što činimo u kontekstu poboljšanja životnih uvjeta može poboljšati opću sliku i oporaviti prostor u kojem živimo.
Započnite već danas! Malim koracima, poput uštede energije u svojim kućanstvima, odabirom pješačenja umjesto automobila gdje je to moguće, ne bacajte hranu koja ostaje nakon prekomjernog kuhanja obroka, ne kupujte odjeću samo zato što je na sniženjima. Sve su to mali koraci koji u konačnici štede resurse i pomažu oporavku zemlje.