Prof. dr. sc. Sanja Kalambura
Promjene u klimi, ali i u vremenskim obrascima poput suša, toplinskih valova, poplava i jakih oborine sve se češće pojavljuju i u našem okruženju. No, ono što je u ovom slučaju bitno jest da sa sobom donose jako povoljne uvjete za razmnožavanje komaraca te pomažu širenju pojedinih vrsta u dijelove svijeta gdje ih do sada nije bilo.
U svijetu postoji više od 3.000 vrsta komaraca, od čega su do sada u Hrvatskoj pronađene 52 vrste od kojih samo na području Zagreba obitavaju 32 vrste. No, ono što nas često zabrinjava jest upravo razvoj bolesti koje komarci prenose. Najteže bolesti kao što su denga, chikungunya, zika i žuta groznica prenose samo dvije vrste komaraca – Aedes aegypti i Aedes albopictus, poznat kao azijski tigrasti komarac. Prema podatcima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na cijelo područje Hrvatske. Ovu vrstu opasnom čini njena prilagodljivost, brzo razmnožavanje te širenje na nova područja gdje do sada nisu obitavali.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, WHO) bolesti koje prenose komarci ubiju više od milijun ljudi i zaraze do 700 milijuna svake godine, što je gotovo jedna od deset osoba. Budući da se naša planeta zagrijava, može se zaključiti da zapravo klimatske promjene produljuju sezonu komaraca i oni se šire prema onim dijelovima svijeta gdje ih nije bilo do sada ili su bili vezani za kratka ljetna vremenska razdoblja. Sustav ranog upozoravanja na bolesti koje prenose komarci (EYWA) pokazuje uzlaznu putanju bolesti u Europi, s porastom slučajeva malarije za 62%, a denga groznice, zike i chikungunye za 700%.
Danas je potvrđeno da klimatske promjene povećavaju rizik od bolesti koje prenose komarci, navodi dr. Katie Anders, epidemiologinja u Svjetskom programu za komarce (WMP). Naime, vektorske bolesti čine više od 17% svih zaraznih bolesti u svijetu, uzrokujući više od 700.000 smrti godišnje. Mogu ih uzrokovati paraziti, bakterije ili virusi. Bolest koju prenose komarci jest denga groznica, virus koji se najbrže širi na svijetu, a zarazi više od 390 milijuna ljudi svake godine. WHO procjenjuje da je više od 3,9 milijardi ljudi u više od 129 zemalja u opasnosti od zaraze denga groznicom. Pritom se navodi procjena da će u sljedećim godinama biti razvijeno 96 milijuna simptomatskih slučajeva i 40.000 smrtnih slučajeva svake godine.
Ostale virusne bolesti koje prenose vektori jesu: chikungunya groznica, zika virusna groznica, žuta groznica, groznica zapadnog Nila i druge.
Zika virus prenose komarci vrste Aedes, a većina zaraženih ljudi ne razvije simptome. Ipak, oni koji imaju simptome razvijaju osip, groznicu, konjunktivitis, bolove u mišićima i zglobovima, malaksalost i glavobolju, što može trajati dva do sedam dana. Prema podatcima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na području grada Zagreba udomaćio se tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta komarca koja može prenijeti zika virus. Za razliku od većine vrsta na našem području koje su aktivne predvečer i tijekom ranojutarnjih sati, tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana.
Slika: Rasprostranjenost komaraca Aedes na području grada Zagreba tijekom 2022., preuzeto od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, 2024.
Evidentno je da se promjenama u klimi mijenjaju i uvjeti u kojima se komarci razvijaju, no moguće je potaknuti aktivno sudjelovanje zajednice u primjeni zaštitnih mjera.
Kućanstva ne bi trebala stvarati umjetna legla poput otvorenih posuda s vodom, gomilanjem otpada koji se nepropisno skladišti ili odbacuje u prirodu, neodržavanjem slivnika i oluka na kućama i slično.
U pogledu bolje edukacije stanovništva važno je slijediti upute nadležnih tijela koje na jednostavan način donose pravila ponašanja i našeg reagiranja, poput informativnog letka u nastavku.
