Mr. sc. Alma Rožman, dr. med., specijalist pneumoftizeolog
Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 11
ŠTO JE ALERGIJA?
Promijenjena reakcijska sposobnost organizma na strane tvari. Reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite bjelančevine – protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE). Može se manifestirati na koži, vanjskim sluznicama (oči i nos) i sluznici dišnih putova. Atopičari su osobe s povišenim vrijednostima IgE antitijela. Pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći. Ako je jedan roditelj atopičar, za 30% je povećan rizik od pojave atopije u djece, a kod oba roditelja atopičara rizik se povećava na čak 80%. Majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove. Alergijske su bolesti u cijelom svijetu u porastu. Danas već više od 30% stanovništva, od toga 25% mladih, ima neku od alergijskih bolesti. Čini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, većim onečišćenjem zraka, kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi (grinje i kućni ljubimci). Međutim, smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja češće alergična, odnosno da je veća vjerojatnost za pojavu alergija u manjim obiteljima. „Higijenska hipoteza“ objašnjava pojavu alergija u djece koja žive u sterilnim uvjetima, što je u razvijenim zemljama sve više prisutno. Takva djeca ne dolaze u kontakt s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav obrane. U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma u 80% oboljelih započinje prije 5. godine života i uzrokovana je alergijom.
VRSTE ALERGIJA
ALERGIJA NA PELUD ILI PELUDNA HUNJAVICA
Najčešći oblik alergije, svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu. Karakteristični simptomi su svrbež i suzenje očiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na pelude stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je polenacija prisutna. Polen ili peludna zrnca lagana su i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost od 100 km. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 m od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho (30-40% vlage), uz visoki tlak zraka, oslobađaju se velike količine polena. Najveća koncentracija polena je ujutro pa se ne preporučuje jutarnje provjetravanje prostorija. Osobe alergične na polen trebaju nositi masku prilikom izlaska iz kuće. Preporučuje se i pranje kose svake večeri, jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose. Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, kao i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviđaju početak polincije, njeno trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima.
U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa:
- kontinentalni s cvatnjom lijeske u veljači, breze u ožujku i travnju, trava u svibnju i lipnju, korova u srpnju, kolovozu i rujnu;
- primorski s cvatnjom masline, crnog bora i čempresa u veljači i ožujku, trava u travnju i svibnju, korova (crkvina) cijele godine.
CJELOGODIŠNJI ALERGIJSKI RINITIS ILI PERENIJALNI RINITIS
To je alergijski nadražaj sluznice nosa koji traje cijele godine, simptomi su isti kao kod sezonskog rinitisa ili peludne hunjavice, a uzrokuju ga slijedeće alergije:
ALERGIJA NA ŽIVOTINJSKE DLAKE
Radi se o alergijskoj reakciji na prhut kože i tjelesne izlučevine koje se lijepe na dlaku kućnih ljubimaca (pas, mačka, hrčak, zamorac, kunić), ali i na proizvode od kože i krzna.
Savjetuje se ne držati kućne ljubimce ili ako ih već imate preporučuje se kupanje, što je s mačkom vrlo teško izvesti. Bitno je da životinja ne dolazi u prostor gdje spava alergična osoba, a cijeli stan je neophodno svaki dan temeljito usisati.
ALERGIJA NA GRINJU IZ KUĆNE PRAŠINE
Grinje su mikroskopski malene, a borave u jastucima, perinama, tepisonima, tepisima, zavjesama i tapeciranom namještaju. Uvjeti za razvoj grinje su temperatura od 20-30ºC i relativna vlaga od 65-80%. Zato je jesensko-zimski period godine za njihov razvoj u kućnim uvjetima najpovoljniji, kada i manje provjetravamo prostorije. Grinje možemo uništiti pranjem tekstila na 60ºC ili sušenjem na istoj temperaturi bar 2 sata. U stanu ne treba imati tepihe, tepisone, zavjese. Plišane igračke treba povremeno zamrznuti preko noći u zamrzivaču. Koristiti antialergijsku posteljinu ili samo presvlake. Za čišćenje stana koristiti usisivače s mikrofilterom ili akaricidna sredstva. Grinje nema na visinama iznad 1000 m/nm zbog male vlažnosti zraka, pa se preporučuje provesti godišnji odmor na visokom gorju.
ALERGIJA NA PLIJESAN
Visoka temperatura i visoka vlaga pogoduju razvoju nevidljivih spora. One se mogu razviti na zidovima, u ormarima, u klimatskim uređajima, odvodima, u kupaonicama, na tavanima ili u ostavama, u ovlaživačima na radijatorima. Odumrli dijelovi biljaka i kompost hranjiva su podloga za plijesni. Osoba alergična na plijesni ne smije raditi u vrtu.
Atopijski dermatitis se manifestira suhom kožom na vratu, podlakticama, pregibima ruku, u pazusima i na potkoljenicama. Može biti uzrokovan raznim alergenima, detredžentima, metalima, kozmetičkim sredstvima, UV zračenjem.
ALERGIJA NA HRANU ILI ALERGIJSKA URTIKARIJA
Najčešći pokretači su mliječni proizvodi, sirevi, jaja, riba, soja. Od povrća su to mahunarke, rajčica, špinat, mrkva, peršin, celer, luk. Od voća jagode, naranče, banane, kivi, ananas, grejp, lješnjak, kikiriki i orasi. Čokolada, kakao i razne vrste brašna, kao i začini i konzervansi mogu izazvati alergijsku reakciju koja se očituje oteklinom usnica, kapaka, dlanova, šaka, spolovila, uz osjećaj gušenja.
Alergija na otrove insekata – ubodi pčela, stršljena i osa za alergične osobe mogu biti opasni po život. Uz jaki osip po koži i oteklinu na mjestu uboda može se javiti gušenje.
Profesionalne alergije se javljaju kao kontaktne urtikarije ili profesionalni kontaktni dermatitis. Najčešće su u cementnoj industriji, u preradi gume, kozmetičkoj industriji i industriji lijekova i vitamina.
Alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima.
Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jedini je oblik terapije koji na dulje vrijeme može imuni sustav povesti u pravom smjeru. Kod toga se u duljem vremenskom periodu (u trajanju od 3 godine) određena koncentracija alergena u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik. Najveća prednost je u tome da u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili ih neko vrijeme niti ne treba. Ovom terapijom moguće je zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Uspjeh ove terapije bolji je kod osoba koji su alergični na jedan ili najviše dva alergena. Smatra se da čak 40-50% osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata.
Uvjeti za hiposenzibilizaciju: ako se alergološkim kožnim testom dokaže alergija na neki od inhalacijskih alergena (grinje, pelud trava, pelud stabala, pelud korova, dlaka životinja, plijesni i žohari), neophodno je učiniti imunološku obradu (IgE i specifični IgE ili RAST na pojedini alergen) kojom se tek detaljno utvrdi mogućnost i potreba za hiposenzibilizacijom. Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunološkom testu najviše pozitivna i izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrokom sezonske astme.
Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je uz pomoć topičkih kortikosteroida koji se direktno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je upotreba kromolina koji nisu dostupni na našem tržištu. Liječenje peludne hunjavice treba započeti na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, a trajati do kraja polinacije. Preporuča se pratiti izvješća o aktivnosti polena koja su sadržana u bioprognozi.
Alergija na hranu podrazumijeva izbjegavanje prehrambenih proizvoda na koje se javlja alergijska reakcija, koja može biti kožna (urtikarija), probavna (mučnina i proljevi) ili dišna (gušenje zbog edema grkljana).
Najčešći alergeni:
- Inhalacijski alergeni: dlaka životinja, grinje iz kućne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava, plijesni, žohari.
- Nutritivni alergeni: cijeli niz prehrambenih proizvoda od koji su najčešći uzroci alergije mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno, konzervansi.
Postoji i tzv. unakrižna reakcija između alergije na peludi i pojedinog voća i povrća. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku; alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki; alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu, lubenicu; alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač.
TESTOVI KOJIMA SE UTVRĐUJE ALERGIJA:
1. Alergološko kožno testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene. Kod djece se obrada modificira prema simptomima, njihovoj pojavnosti (sezona) i ciljnom organu (koža, sluznice nosa, očiju ili dišni organi). Uvijek je nužno konzultirati pedijatra alergologa koji će obradu preporučiti i proširiti na potrebne testove navedene u slijedeće dvije točke.
2. Imunološka obrada kojom se u krvi potvrđuje alergija, a određuje se ukupna količina imunoglobulina E (RAST) i specifičnih protutijela (RAST) na uzročne alergene, mjerenje ECP-a (eozinofilnog kationskog proteina).
3. Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile ili mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO) radi dokaza upale u bronhalnoj sluznici.
Uklanjanje najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikove okoline može spriječiti pogoršanje, a liječenje reducirati. Najčešći pokretači su grinje iz kućne prašine, duhanski dim, dlake životinja i pelud, virusne infekcije i napor. Da bismo odstranili što veći broj grinja treba prati posteljinu na temperaturi >55°C, sušiti u sušilici ili na suncu; odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj, a plišane igračke često prati ili zamrzavati u ledenici. Ukloniti kućne ljubimce iz mikrookoliša astmatičnog bolesnika, ne pušiti u kući, ne voditi djecu koja boluju od astme na javna mjesta gdje se puši. Infekcije treba prevenirati cijepljenjem ako je moguće, a u slučaju pojave istih neophodno je pojačati osnovnu terapiju za vrijeme infekcije i najmanje još nekoliko tjedana nakon nje. Izbjegavati provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća. Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se aparati dobro održavaju i redovito im se mijenjaju filteri.
Uz pomoć polenskih kalendara svaki bolesnik može saznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke. U našem podneblju razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i primorskog pojasa.
U kontinentalnom pojasu prekid polinacije je zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura snižava se broj polenskih zrnaca. U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, tijekom cijele godine nalazimo polen u zraku. Maksimum polinacije je od polovice travnja do polovice lipnja, kada cvatu breza, trave i hrastovi, te od polovice kolovoza do polovice rujna, kada cvate korov. Za primorski pojas je utvrđeno da je maksimum polinacije u pretproljeće i rano proljeće (čempres, dalmatinski bor i maslina) te konac ljeta i početak jeseni, kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U Hrvatskoj su za liječenje polenoza najpovoljnija područja Istre, Gorskog kotara, južnodalmatinskih planina i otoci.
Pacijenti s dijabetesom, kao i svi ljudi, nisu imuni na alergije. Kod dijabetičara alergijske reakcije mogu biti praćene porastom šećera u krvi. Liječenje alergije kod dijabetesa treba propisati liječnik, uzimajući u obzir koji su lijekovi pogodni za takve bolesnike. Preporučuje se uzimanje antihistaminika s aktivnim tvarima kao što su loratadin, cetirizin, feksofenadin.
Pacijent s dijabetesom može biti alergičan na bilo koji prehrambeni proizvod (na primjer, kivi, kikiriki, jaja, plodovi mora i slično). Istovremeno, ne treba brkati pravu alergiju na hranu s prirodnom reakcijom organizma na konzumaciju hrane koja kod dijabetičara nije preporučljiva. Posebno je važno isključiti iz prehrane svu hranu koja izaziva alergijske reakcije, kao i jela s visokim sadržajem ugljikohidrata koji utječu na metabolizam. Ukoliko dijabetičar boluje od astme koja se liječi inhalacijskim kortikosteroidima moguć je njihov utjecaj na razinu šećera u krvi pa je potrebno prilagoditi dozu kako bi što manje utjecala na razinu šećera u krvi, a da su simptomi astme dobro kontrolirani. Kod pogoršanja astme koriste se i sistemski kortikosteroidi koji mogu značajno utjecati na regulaciju šećera u krvi pa terapija mora biti strogo kontrolirana od strane specijalista pulmologa, što znači da pacijent nikako ne smije sâm navedene lijekove nekontrolirano uzimati.