ALERGIJSKE BOLESTI U DJECE
Za nastanak bolesti važan je, osim nasljedne sklonosti, i utjecaj niza čimbenika iz okoliša, osobito onih kojima smo izloženi u prvim godinama života
Alergijske bolesti su kronične nezarazne bolesti koje značajno utječu na kvalitetu života bolesnika od najranijeg djetinjstva do starosti. Broj oboljelih od alergijskih bolesti u našoj zemlji i u svijetu je u stalnom porastu. Procjenjuje se da oko 35% opće populacije ima neku od alergijskih bolesti, a posebice su zabrinjavajući podaci koji govore o izrazito brzom porastu broja oboljelih među djecom. U Hrvatskoj 5-17% djece boluje od neke alergijske bolesti.
Što je alergija, zašto i kako nastaju alergijske bolesti?
Alergija je neprimjeren i nepoželjan odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike iz okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima. Alergijske reakcije i simptomi mogu biti lokalizirani i zahvatiti samo jedan dio tijela ili organ, ili opće, koje se mogu razviti brzo i ugroziti život bolesnika (tzv. anafilaksija).
Sklonost alergiji, odnosno atopijskim bolestima je najčešće nasljedna, no ona ne znači da će se neka od alergijskih bolesti obavezno razviti. Za nastanak bolesti važan je, osim nasljedne sklonosti, i utjecaj niza čimbenika iz okoliša, osobito onih kojima smo izloženi u prvim godinama života. Među najvažnijima svakako su izloženost alergenima, infekcije u ranoj dječjoj dobi, uporaba antibiotika, ishrana, uvjeti života i stanovanja, onečišćenje okoliša i drugi.
Što sve uzrokuje alergije i koje vrste alergijskih bolesti postoje?
Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći izvor alergena vanjskih prostora su peludi i plijesni, a izloženost ovim alergenima ima sezonsko obilježje i ovisna je o zemljopisnom području i meteorološkim prilikama. U zatvorenim, pak, prostorima najčešći alergeni su proizvodi grinja iz kućne prašine, kućne životinje s krznom (sastojci kože, dlake i žljezdanih izlučevina) i plijesni. Alergijske reakcije mogu također izazvati i hrana, lijekovi, kemikalije, konzervansi i aditivi u hrani i pićima, otrovi insekata i drugo.
U alergijske bolesti ubrajamo alergijske bolesti dišnog sustava (alergijski rinitis i astma), alergijski konjunktivitis, alergijske bolesti kože (atopijski ekcem, kontaktni dermatitis, urtikarija i angioedem), alergije na hranu i alergijske bolesti probavnog sustava, alergijske reakcije na lijekove, cjepiva i na ubode kukaca.
Alergije na hranu su najčešće u prvim godinama života, dok se preosjetljivost na inhalacijske alergene javlja kasnije. U dojenčadi i male djece do 3. godine života alergija na hranu najčešće se očituje promjenama na koži u obliku atopijskog ekcema ili na probavnim organima u obliku bolova u trbuhu, povraćanja, proljeva, zatvora ili slabog napredovanja. Najčešće se radi o preosjetljivosti na bjelančevine kravljeg mlijeka, na bjelanjak jajeta, žitarice i orašaste plodove, prvenstveno kikiriki.
Kako postavljamo dijagnozu alergijskih bolesti?
U prepoznavanju alergijskih bolesti važnu ulogu ima subjektivni iskaz bolesnika ili članova obitelji (anamneza). Na temelju razgovora s bolesnikom i kliničkog pregleda postavlja se sumnja na alergijsku bolest koju je potrebno potvrditi ili isključiti različitim dijagnostičkim postupcima.
Testiranje preosjetljivosti na alergene provodi se kožnim testovima (najčešće ubodni kožni test – „prick“) na skupne ili pojedinačne inhalacijske alergene te na alergene iz hrane. U kontaktu s alergenom razvija se lokalna reakcija u koži kojom se potvrđuje preosjetljivost organizma. Alergološko testiranje je važno radi ranog otkrivanja djece s povećanim rizikom za kasniji razvoj alergijskih bolesti, kao i onih koji zahtijevaju specifičan pristup i liječenje. Djeca koja rano razviju preosjetljivost na hranu ili inhalacijske alergene imaju povećani rizik za kasniji razvoj alergijskih bolesti. Opsežnost testiranja i dodatne alergološke obrade ovisit će o dobi djeteta, prisustvu alergijskih bolesti u obitelji, posebice u najbližih srodnika (roditelja i/ili braće) te o znakovima bolesti, uključujući i moguće sezonske varijacije simptoma.
Nakon pozitivnog kožnog testa nalaz se potvrđuje određivanjem IgE protutijela u krvi, a ostali dijagnostički postupci ovise o simptomima. Kod alergije na hranu preporučuje se eliminacijska dijeta (bez namirnica za koje se sumnja da uzrokuju tegobe) te provokacijski test hranom.
Liječenje alergijskih bolesti
Prvi korak u liječenju je uklanjanje i izbjegavanje alergena, što je preduvjet uspješnog liječenja. Sljedeći korak je medikamentozno liječenje (lijekovima) u obliku tableta, kapi ili sprejeva za nos kod alergijskog rinitisa. U liječenju astme koristimo simptomatske lijekove (bronhodilatatori u obliku aerosola ili otopine za inhalaciju) za brzo olakšanje simptoma i kontrolirajuće lijekove, koji djeluju protuupalno i održavaju bolest pod kontrolom. Ovi se lijekovi također najčešće primjenjuju u obliku aerosola ili prašaka za inhalaciju, a neki i u tabletama. Zahvaljujući pomagalima (zračne komorice), primjena inhalacijske terapije moguća je od najranije dobi.
Prim. dr.sc. Irena Ivković-Jureković, dr.med., specijalist pedijatar – alergolog i klinički imunolog, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16, Zagreb