Šećerna bolest predstavlja velik javnozdravstveni problem i globalnu epidemiju zbog sve većeg broja oboljelih. Porast broja osoba sa šećernom bolešću u najvećoj je mjeri povezan s promjenom životnih navika i njezinim posljedicama poput pretilosti i sjedilačkog načina života.
Prema podatcima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF, International Diabetes Federation) 537 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina ima šećernu bolest, a predviđa se da će taj broj porasti na 643 milijuna do 2030. i 783 milijuna do 2045. godine.
Procjenjuje se da u svijetu oko 240 milijuna ljudi nema postavljenu dijagnozu bolesti, što znači da gotovo svaka druga osoba ne zna da ima šećernu bolest. U 2021. godini od šećerne bolesti umrlo je 6,7 milijuna osoba, odnosno jedna osoba svakih pet sekundi. Otprilike jedna trećina (32,6%) smrtnih slučajeva od šećerne bolesti bila je u osoba mlađih od 60 godina. Ukupni troškovi zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću na globalnoj razini iznose 966 milijardi američkih dolara, a predviđa se da će ti troškovi dosegnuti 1054 milijarde američkih dolara do 2045. godine. Pretpostavlja se da su troškovi zdravstvene zaštite za osobe sa šećernom bolešću u prosjeku dva puta veći nego za osobe koje nemaju šećernu bolest.
Šećernu bolest tipa 1 u svijetu ima više od 1,2 milijuna djece i adolescenata (0–19 godina), a od toga je 54% mlađe od 15 godina. Najveći broj djece i adolescenata sa šećernom bolešću tipa 1, njih ukupno 295 tisuća, živi u Europi.
U Europi šećernu bolest ima 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina. Na troškove liječenja šećerne bolesti u Europi utrošeno je u 2021. godini 189,3 milijarde američkih dolara, što predstavlja 19,6% od ukupnog iznosa potrošenog na liječenje šećerne bolesti diljem svijeta. Od šećerne bolesti i njezinih komplikacija u Europi u 2021. zabilježeno je 1,1 milijun smrtnih slučajeva.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab, u Hrvatskoj je u 2022. godini registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću. Kako ranija istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da svega 60% osoba ima dijagnosticiranu šećernu bolest, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj oko 500 tisuća. U 2022. su evidentirane 38.554 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću.
Prema Izvješću HZJZ-a o umrlim osobama u Hrvatskoj 2021. godini, šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti.
Prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj u 2022. godini iznosi 12,29%, najveća je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,24%), a najmanja u Zadarskoj županiji (10,88%).
Regulacija glikemije bila je dobra (HbA1c < 6,5%) u 35,28%, granično zadovoljavajuća (6,5% < HbA1c < 7,5%) u 36,59%, a loša (HbA1c > 7,5%) u 28,13% osoba sa šećernom bolešću uz prosječne vrijednosti (aritmetička sredina± standardna devijacija) HbA1c 7,13 ± 1,45, glikemije natašte 8,1 ± 2,84 te postprandijalne glikemije 8,96 ± 3,35. Prosječne vrijednosti (aritmetička sredina ± standardna devijacija) ostalih najznačajnijih čimbenika rizika za razvoj kroničnih komplikacija bolesti bile su: ITM 30,22 ± 5,42 kg/m2, sistolički krvni tlak 133 ± 13,35 mmHg, dijastolički krvni tlak 79 ± 7,5 mmHg, ukupni kolesterol 4,97 ± 1,63 mmol/l, HDL – kolesterol 1,31 ± 0,35 mmol/l, LDL – kolesterol 2,82 ± 1,63 mmol/l, trigliceridi 2,26 ± 2,71 mmol/l, a 16,04% oboljelih bili su pušači.
Prema podatcima Registra CroDiab u 2022., 85,08% osoba sa šećernom bolešću je imalo ITM≥25 kg/m2, a pretilost (≥30 kg/m2) je zabilježena u 36,59% oboljelih.
Izvori:
- IDF Diabetes Atlas, 10th edition
- Registar osoba sa šećernom bolesti CroDiab 2022.