Među zaraznim bolestima koje su osobito odgovorne za obolijevanje većeg broja ljudi tijekom zimskih mjeseci najvažnije su gripa i pneumokokna bolest. Gripa najčešće pogađa djecu i mlade u kojih se očituje kao blaža i samoizlječiva bolest koja spontano prolazi za pet do sedam dana, najčešće bez značajnih komplikacija i posljedica. Međutim, gripa predstavlja tešku, a ponekad i po život opasnu bolest u djece dobi do dvije godine te u starijih od 65 godina, poglavito u bolesnika s kroničnim bolestima, kao što su astma, KOPB, kardiovaskularne bolesti, hematološke i onkološke bolesti te dijabetes. Najčešća komplikacija gripe jest pneumonija (upala pluća) koja može biti uzrokovana samim virusom gripe ili nekim bakterijskim uzročnicima od kojih su najčešći streptokoki i stafilokoki.
Slična je situacija i s pneumokoknim bolestima koje su uzrokovane bakterijom Streptococcus pneumoniae, a koje su prisutne tijekom cijele godine, no ipak češće tijekom zimskih mjeseci. Razlikujemo neinvazivne pneumokokne bolesti, kao što su nazofaringitis, upala srednjeg uha (otitis media) i sinusitis, te invazivne pneumokokne bolesti od kojih su najpogubnije gnojni meningitis i pneumokokna sepsa. Pneumonija uzrokovana pneumokokom najčešća je bakterijska pneumonija, a može biti i invazivna i neinvazivna. No ona opasnija – invazivna – češća je u djece dobi do dvije godine te u starijih od 65 godina, kao što je slučaj i s gripom.
U Republici Hrvatskoj svake godine prosječno od gripe oboli oko 100.000 stanovnika, a umre oko 350, što često varira ovisno o intenzitetu epidemije. Nešto je manji broj oboljelih i umrlih od pneumokoknih bolesti, ali niti taj broj nije zanemariv. Značaj gripe i pneumokokne bolesti u posljednje tri zimske sezone umanjila je pandemija bolesti COVID-19 koja je uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2. No kako i broj onih koji su preboljeli COVID-19 i/ili su cijepljeni protiv SARS-CoV-2 raste, možemo očekivati da će pandemija COVID-19 jenjavati, a uobičajene respiratorne infekcije poput gripe ponovo zauzeti značajnije mjesto u morbiditetu i mortalitetu pučanstva.
Važno je istaknuti kako su sve gore navedene respiratorne bolesti preventabilne i mogu se spriječiti cijepljenjem. Brojne su znanstvene studije pokazale da su i gripa i invazivna pneumokokna bolest manje učestale u cijepljenih osoba, a i kada se i pojave u cijepljenih izazivaju manje komplikacija i manji broj smrtnih ishoda. Cijepljenje protiv gripe štiti ne samo od same gripe, već i od drugih neželjenih događaja. Tako primjerice cijepljenje protiv gripe za 36% smanjuje rizik ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, poglavito infarkta miokarda. Jedna je studija u Velikoj Britaniji pokazala da osobe s dijabetesom koje su cijepljene protiv gripe imaju 30% manji rizik hospitalizacije zbog moždanog udara, 22% manji rizik hospitalizacije zbog zatajenja srca te 19% manji rizik hospitalizacije zbog srčanog udara u odnosu na necijepljene osobe. Neka istraživanja pokazala su da je čak i u osoba koje su oboljele od COVID-a bio 2,5 puta veći rizik hospitalizacije i smrti ukoliko prethodne sezone nisu bili cijepljeni protiv gripe. To potvrđuje teoriju da su sve respiratorne bolesti blaže i manje komplicirane u cijepljenih nego u necijepljenih osoba.
Doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med.
specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, uži specijalist intenzivne medicine
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
