Zrinka Mach, mag. soc. geront.
U ovom broju časopisa Dijabetes – slatki život razgovaramo s doc. dr. sc. Silvijom Canecki-Varžić, dr. med., specijalisticom interne medicine, endokrinologinjom i dijabetologinjom, voditeljicom Zavoda za endokrinologiju i predstojnicom Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Osijek te novoizabranom predsjednicom Hrvatskoga endokrinološkog društva HLZ-a.
Prije svega, čestitamo Vam na tome što ste postali predsjednicom Hrvatskoga endokrinološkog društva. Nadamo se i da ćemo s Hrvatskim endokrinološkim društvom imati dobru suradnju. Što kao predsjednica Hrvatskoga endokrinološkog društva prvo planirate poduzeti i hoće li doći do kakvih promjena?
Zahvaljujem na čestitkama, zaista mi je iznimna čast što su se moji kolege odlučili pokloniti mi povjerenje za vođenje jednoga od najstarijih stručnih društava Hrvatskoga liječničkog zbora. Naime, Hrvatsko endokrinološko društvo osnovano je u travnju davne 1964. godine, tako da ćemo sljedeće godine obilježiti punih šest desetljeća kontinuiranog rada. Ujedno, to je i veliko priznanje struke kvaliteti i prepoznatljivosti Regionalnog centra za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Osijeku. Novo vrijeme donosi nove izazove, tako da je program za sljedeće četverogodišnje razdoblje zaista zahtjevan. Mala smo zemlja, tako da će rad Društva biti usmjeren ka agregiranju znanja i potencijala svih naših centara, standardizaciji dijagnostičkih i terapijskih protokola i snažnijem funkcionalnom povezivanju endokrinoloških odjela i zavoda diljem Hrvatske. Naše će aktivnosti također biti usmjerene na intenziviranje međunarodne suradnje s endokrinološkim centrima izvrsnosti, te smo u tom pogledu već učinili značajan iskorak u lipnju ove godine organizacijom iznimno uspješnoga poslijediplomskog tečaja iz endokrinologije u suradnji s renomiranom Cleveland Klinikom iz SAD-a. Poseban fokus moga mandata bit će naši mladi kolege, te u tome pogledu nastojat ćemo na svim razinama unaprijediti kvalitetu specijalističke edukacije te poticati aktivno sudjelovanje naših specijalizanata u svim aktivnostima Društva. Vjerujem da će nove ideje i nova energija biti prepoznate.
Svjedoci smo da se broj osoba sa šećernom bolešću neprestano povećava kako u svijetu tako i u RH. Što je razlog povećanja broja oboljelih od dijabetesa i što možemo učiniti da se situacija promijeni?
Budući da postoji snažna poveznica, jedan od najvažnijih razloga svakako leži u činjenici da je Hrvatska posljednjih godina među vodećim državama u Europskoj uniji po broju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, a posebno su zabrinjavajući podatci da gotovo trećina djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Naravno, pitanje je: kako zaustaviti taj trend? Nema jednostavnog odgovora, ali kada govorimo o prevenciji šećerne bolesti tipa 2, svakako mislim da trebamo uložiti maksimalne napore u zdravstveno prosvjećivanje populacije. Debljinu treba prevenirati od najranije dječje dobi promicanjem zdravog načina života utemeljenog na uravnoteženoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Imajući u vidu i socioekonomsku podlogu debljine, u tom pogledu potrebna je široka koordinacija aktivnosti ne samo na razini zdravstvenog sustava, nego i niza drugih poput odgojno-obrazovnog sustava i medija, lokalnih i državnih politika. Također, bilo bi potrebno iznaći mehanizme kojima će na neki način biti nagrađivano usvajanje zdravog životnog stila, poput npr. smanjenja premije zdravstvenog osiguranja ili slično. Osim same prevencije iznimno je važno debljinu prepoznati odnosno dijagnosticirati kao kroničnu bolest povezanu s brojnim zdravstvenim rizicima i kao takvu liječiti znanstveno utemeljenim metodama.
Unatoč tomu što je dostupnost lijekova i ortopedskih pomagala osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj na svjetskoj razini, ishodi liječenja i dalje su loši. Zašto je to tako?
U svakodnevnom radu s oboljelima od šećerne bolesti uvijek naglašavam da upravo oboljele osobe tijekom procesa liječenja imaju glavnu ulogu, posebice kada je riječ o tipu 2 šećerne bolesti, a da im liječnici i medicinske sestre u tom procesu samo pomažu. Iako je posljednjih godina zaista došlo do velikog iskoraka što se tiče mogućnosti farmakološkog liječenja te provođenja samokontrole šećerne bolesti, njihova uporaba olakšava, ali sama po sebi nije dovoljna za postizanje optimalne regulacije šećerne bolesti. Ponovno se vraćamo na potrebu edukacije i usvajanja zdravoga životnog stila, što u značajnog broja naših bolesnika ne uspijevamo postići te posljedično regulacija nije dobra i dolazi do razvitka komplikacija. Drugi su izazovi vezani uz potrebu ranije dijagnoze i početka liječenja ne samo dijabetesa nego i predijabetesa, te svakako potrebu osnaživanja dijabetološke skrbi na svim razinama od primarne do tercijarne, za što je naravno jedan od glavnih preduvjeta dovoljan broj liječnika i medicinskih sestara. Nove tehnologije za samokontrolu glikemije koje će u godinama koje dolaze biti dostupnije sve većem broju naših bolesnika omogućavaju i olakšavaju praćenje glikemijske regulacije naših bolesnika i virtualnim putem kao i funkcionalno povezivanje liječnika koji skrbe za osobe oboljele od šećerne bolesti u jednu integriranu funkcionalnu mrežu, što će svakako doprinijeti postizanju bolje regulacije same bolesti.
U Hrvatskoj nije ravnomjerno dostupna skrb za osobe sa šećernom bolešću. Kakva je situacija u Slavoniji? Ima li dovoljno dijabetologa u KBC-u Osijek i drugim bolnicama u Slavoniji?
U Kliničkom bolničkom centru Osijek i Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu situacija s brojem dijabetologa značajno je povoljnija od one u našim županijskim centrima poput Vinkovaca, Vukovara ili Našica, gdje bi svakako više nego dobro došlo povećanje broja dijabetologa i medicinskih sestara edukatora. Iznimno je važno pravovremeno obnavljati liječnički kadar budući da je specijalistička edukacija dugotrajna te stoga moramo voditi računa o dobnoj strukturi naših timova. Također, lokalne sredine morat će u perspektivi iznaći načine kojima bi dodatno stimulirale mlade liječnike i njihove obitelji za dolazak odnosno ostanak, poput npr. pomoći u rješavanju stambenog pitanja.
U jesen očekujete otvaranje novih prostornih kapaciteta Zavoda za endokrinologiju. Koliko će to pomoći u boljoj skrbi za osobe sa šećernom bolešću?
Veseli nas činjenica da su u završnoj fazi radovi na novoj zgradi Objedinjenoga hitnog bolničkog prijema KBC-a Osijek, unutar koje će biti smještene i Dnevne bolnice Klinike za unutarnje bolesti. Početkom listopada očekujemo preseljenje Dnevne bolnice našeg Zavoda za endokrinologiju u nove prostore. Radi se o značajnom povećanju prostornog kapaciteta; novi će prostor omogućiti i povećanje broja liječnika i sestara, što će nam u konačnici omogućiti značajno unaprjeđenje kvalitete skrbi za naše endokrinološke i dijabetološke bolesnike. Uz dosadašnje endokrinološke i dijabetološke ambulante, ambulantu za osteoporozu i ambulantu za debljinu dodatno planiramo oformiti multidisciplinarnu ambulantu koja bi se primarno bavila dijagnostičkom obradom i liječenjem dijabetičkog stopala, s obzirom na to da smo prepoznali potrebu za novim pristupom ovoj ozbiljnoj komplikaciji šećerne bolesti.
Dio ste multidisciplinarnog tima za barijatrijsku kirurgiju u KBC-u Osijek. Možete li za naše čitatelje ukratko pojasniti što je barijatrijska kirurgija i kome je ona namijenjena?
Barijatrijski program u Kliničkom bolničkom centru Osijek započet je u listopadu 2019. godine povratkom iskusnoga barijatrijskog kirurga doc. dr. sc. Zdenka Borasa, dr. med. iz inozemstva (Klinika Cleveland, Abu Dhabi). U suradnji sa Zavodom za endokrinologiju i Regionalnim centrom za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek osnovan je multidisciplinarni tim za kirurško liječenje debljine i šećerne bolesti tipa 2, što u osnovi podrazumijeva naziv barijatrijska odnosno metabolička kirurgija. Osnovnu jezgru multidisciplinarnog tima čine barijatrijski kirurg, anesteziolog, endokrinolog-dijabetolog, klinički nutricionist, psiholog i medicinske sestre dodatno educirane za ovu problematiku. Po potrebi, ovisno o popratnim komorbiditetima, tijekom prijeoperativne pripreme i postoperativnog praćenja, u proces dijagnostike i liječenja uključuju se i liječnici drugih specijalnosti. Do sada je, unatoč pandemijskim godinama, u našem Centru ovom tipu zahvata uspješno podvrgnuto više od stotinu bolesnika. U kontekstu liječenja šećerne bolesti barijatrijska kirurgija predstavlja vrijednu i etabliranu terapijsku opciju za selekcioniranu skupinu bolesnika s tipom 2 šećerne bolesti koji ne uspijevaju postići zadovoljavjuću regulaciju osnovne bolesti općim mjerama i farmakoterapijom. Laparoskopske procedure preferiraju se u odnosu na otvorene kirurške procedure budući da su povezane sa značajnim skraćenjem hospitalizacije te manjim brojem perioperativnih i postoperativnih komplikacija. Zaista smo sretni što u našoj sredini imamo mogućnost ponuditi našim bolesnicima i ovu dodatnu mogućnost liječenja.
Hvala vam što ste odvojili dio svog vremena za intervju, i za kraj, što možete poručiti osobama sa šećernom bolešću kako bi što duže bile bez komplikacija i imale što bolju kvalitetu života?
Liječenje šećerne bolesti zahtijeva usvajanje zdravih životnih navika, savjeti su to i preporuke koje se ne razlikuju značajno od savjeta namijenjenih i općoj populaciji, stoga ih ne treba shvaćati kao ograničenje. Sretni smo što živimo u vrijeme zaista velikih i vrijednih dostignuća u mogućnostima farmakološkog liječenja šećerne bolesti kao i uporabi novih tehnologija za isporuku inzulinske terapije te samokontrolu glikemije. Naši su liječnici i medicinske sestre izvrsno educirani. Dakle, imamo sve preduvjete važne za ranu dijagnozu šećerne bolesti, postizanje optimalne regulacije i za kvalitetan i dug život bez komplikacija. Iskoristimo ih.