Povodom obilježavanja Prvog hrvatskog dana šećerne bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s udrugama i partnerima tijekom mjeseca svibnja ponovno pokreće Javnozdravstvenu i edukativnu kampanju Pokreni se! kojom želimo podići svjesnost o šećernoj bolesti ovom velikom javno zdravstvenom i globalnom problemu. To nam je prilika da uz obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, ali i svim drugim aktivnostima, javnozdravstvenim akcijama kao i javnozdravstvenim i edukativnim kampanjama koje provodimo tijekom cijele godine, podsjetimo javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkivanja šećerne bolesti, njezinog pravovremenog liječenja i sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija. Isto tako cilj nam je sa svim dionicima koji sudjeluju u skrbi i liječenju osoba sa šećernom bolešću sudjelovati kao partneri u kreiranju politika koje se tiču i nas samih, osoba sa šećernom bolešću, ali i svih onih koji su u riziku za oboljevanje od šećerne bolesti.
Kroz niz aktivnosti koje će Hrvatski savez dijabetičkih udruga provoditi zajedno s udrugama članicama Saveza tijekom kampanje, namjera nam je da informiramo o važnosti unaprjeđenja dostupnosti skrbi osobama sa šećernom bolešću kao i isticanje potrebe za intenzivnijim djelovanjem u sprječavanju šećerne bolesti i njezinih komplikacija.
Šećerna bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane, sjedilački način života i smanjena tjelesna aktivnost.
Prema podacima CroDiab registra i Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), u Hrvatskoj je u 2021. godini registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Dosadašnja istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. To pretpostavlja da gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina. Šećerna bolest je 3. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 8,2 % u 2020. godini.
Prema posljednjim podacima (2016. g) HZZO na liječenje šećerne bolesti utroši 4,6 milijardi kuna ili 19,8% svog proračuna. Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu i iznose 88,1% ukupnih troškova. Troškovi osnovnog liječenje oboljelih na svim razinama zdravstvene zaštite čine 1,3% ukupnih troškova. Troškovi lijekova za liječenje šećerne bolesti iznose 8,1%, a pomagala 2,5% ukupnih troškova. Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti, u razdoblju 2009. – 2016. godine je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%).
Šećerna bolest je vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije donjih udova. Komplikacije umanjuju kvalitetu života oboljelih, a istodobno liječenje komplikacija čini najveći udio u troškovima liječenja šećerne bolesti.
Osim neprestanog porasta broja novootkrivenih osoba sa šećernom bolešću, zabrinjava pojavnost tipa 2 šećerne bolesti u mlađim dobnim skupinama. Ovaj pomak prema mlađoj životnoj dobi ima ozbiljne posljedice na razvoj kasnih komplikacija šećerne bolesti. Pojava kasnih komplikacija šećerne bolesti u ranijoj životnoj dobi, posebice makrovaskularnih bolesti, ima za posljedicu povećani pobol i smrtnost s jedne strane te porast troškova liječenja s druge strane.
U 2021. godini pristigle su BIS (engl. Basic Information Sheet) prijave za 60.364 osobe sa šećernom bolešću.
Prema podacima HZJZ-a šećernu bolest tip 2 ima oko 92%, šećernu bolest tip 1 oko 7%, a neki drugi tip šećerne bolesti ima 1% osoba u RH.
Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa u 2020., broj djece i adolescenata (0 do 19 godina) sa šećernom bolešću tip 1 iznosio je 1927 što čini 0,26% u ukupnoj populaciji u RH.
Incidencija šećerne bolesti tip 1 u RH u djetinjstvu raste (0 do 14 godina), što Hrvatsku svrstava među zemlje s visokim rizikom od šećerne bolesti tip 1. Godišnji prirast od 5,87% znatno je niži od 9,0% prijavljenih ranije, ali još uvijek viši od europskog prosjeka (3,9%). Porast incidencije je prestao kod najmlađe djece.
U 2020. prema podacima HZJZ-a registrirano je 4.479 trudnica sa šećernom bolešću što čini 12,56% trudnica.
Prevalencija šećerne bolesti u RH u 2021. u dobnoj skupini od 20 do 79 godina iznosi 9,21posto, s time da je najniža u Zadarskoj županiji (8,06%), a najviša u Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,24%).
Prema podacima HZJZ-a u RH u 2019. godini gotovo dvije trećine odraslih osoba imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost (42% prekomjernu tjelesnu masu i 23% pretilost).
Uz iznimku onih starijih od 75 godina, što je viša dobna skupina to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću.
Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću značajno se razlikuje u pojedinim državama članicama Europske unije. Najviši udjeli odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću među članicama Europske unije zabilježeni su u Hrvatskoj i Malti, gdje je u 2019. godini 65% odraslih osoba imalo prekomjernu tjelesnu masu.
U Hrvatskoj je zabilježena velika razlika po spolu, 73% muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost u odnosu na 59% žena.
Pretilost je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti (uključujući dijabetes) od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj.
Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju, što nas svrstava među najpogođenije europske države.
U dobi od osam godina imamo 33,1% djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Bitno ih je više s prekomjernom tjelesnom masom – 21,2%, a pretilo je 11,9%. Dječaka je 37% s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, 19,2% s prekomjernom tjelesnom masom i 17,8% s pretilošću. Prema regijama najvitkiji su i najmanji problem s pretilošću imaju djevojčice i dječaci Grada Zagreba (29,7%), zatim kontinentalne regije 36% i najdeblja djeca u Hrvatskoj su u jadranskoj regiji.
Po pitanju tjelesne aktivnosti također stojimo vrlo loše. U Hrvatskoj 80 posto odraslog stanovništva nije tjelesno aktivno, odnosno upražnjava tjelesnu aktivnost značajno manje od onih preporučenih od Svjetske zdravstvene organizacije 150 do 300 minuta na tjedan.
Ovakva situacija je vrlo zabrinjavajuća te je potrebno osvijestiti cjelokupno društvo i sve dionike koji sudjeluju u zdravstvenim politikama kako bi se pitanju šećerne bolesti pristupilo zajednički s konkretnim rješenjima. Stoga je i proglašavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti i njegovo obilježavanje još jedna prilika za osvještavanje javnosti o šećernoj bolesti kao velikom javnozdravstvenom problemu.
Tekst pripremila: Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga