Zeleni gradovi
Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica
Iako nam je kalendarski ljeto još relativno daleko, temperature već sada podsjećaju na doba godine kada se nekako usporava poslovna aktivnost, osigurava vrijeme odmora i predaha. Što možemo očekivati ovog ljeta? Hoće li nam biti pakleno vruće? Hoćemo li imati tornada i pijavice, prekomjerne oborine ili sušu?
Prateći desetljeće od 2011. do 2021. znanstvenici su utvrdili da je upravo to desetljeće najtoplije otkad postoje mjerenja temperature na Zemlji. Prosječna globalna temperatura 2019. bila je 1,1°C viša nego u predindustrijsko vrijeme, odnosno početkom dvadesetog stoljeća. Ako se temperatura poveća za 2°C u odnosu na temperaturu u predindustrijskom vremenu uzrokovat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš te zdravlje i dobrobit ljudi. Kada se preračuna globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem, ono iznosi 0,2°C po desetljeću. To bi značilo da u novom desetljeću možemo očekivati temperature veće za najmanje 1,3°C. Ograničavanje povećanja temperature na 1,5°C mjera je koja treba osigurati da se ne dogodi ona točka s koje nema više povratka.
Pritom su gradovi posebno pogođeni. Jeste li znali da u gradovima živi više od pola svjetske populacije te da će do 2050. godine 68% svjetske populacije živjeti u gradovima? Upravo to nas tjera na promišljanje kako unaprijediti život u gradskim sredinama. Naime, gradovi uvelike doprinose klimatskim promjenama budući da su velik izvor emisija ugljikovog dioksida (transport, potrošnja energenata, velike količine otpada), no u isto vrijeme ugroženi su djelovanjem poplava ili ekstremnim vrućinama.
Samim time i izloženost stanovništva u gradovima veća je nego u ruralnim područjima. Mnoge zelene politike u gradovima nastoje popraviti sliku ozelenjivanjem površina, izgradnjom zelenih fasada i krovova, uvođenjem čistoga gradskog prijevoza, promoviranjem pješačenja i bicikliranja. U tim nastojanjima EU potiče razvoj dobrih praksi te motivira gradove i kroz dodjelu nagrade Zelena prijestolnica Europe. Gradovi koji se prijavljuju za nagradu Zelena prijestolnica Europe ne moraju biti savršeni po svim kriterijima. Važno je da su to gradovi koji se trude poboljšati urbani okoliš i krenuti prema zdravijim i održivijim životnim područjima. U tome sudjeluju lokalne vlasti, građani, tvrtke i drugi dionici, a sve u cilju poboljšanja našeg gradskog životnog okruženja. U 2023. godini ovu prestižnu nagradu osvojio je Tallin u Estoniji prezentirajući sustavni pristup u tranziciji prema održivosti i snažnim djelovanjem u smjeru ostvarivanja ciljeva održivog razvoja. Razvio je integrirani pristup zelenim rješenjima s naglaskom na digitalno, transport koji osigurava povezanost svih dijelova grada u petnaest minuta, brzo reagiranje u hitnim slučajevima i posebno otpornost tijekom vrućeg ljeta. Prema najnovijim istraživanjima razvojem zelenih gradova smanjuje se značajno smrtnost stanovništva uzrokovana velikim vrućinama. Naravno, sve navedeno zahtijeva sustavan pristup gradskih vlasti u kreiranju zelenih politika i urbanizacije. No možemo li mi kao pojedinci djelovati na ublažavanje emisija štetnih plinova? Odgovor je: DA.
Energija i hrana dva su ključna elementa koja su u domeni našeg doprinosa smanjenju utjecaja na okoliš. Nije to ništa jako komplicirano za provedbu. Potrebno je samo promišljati na takav način da se hranimo lokalnim proizvodima, ne bacamo hranu, učinkovito koristimo energente te odabiremo prijevoz prema ekološkim načelima.
U vremenima u kojima živimo svatko od nas suočen je s vlastitim osobnim izazovima i borbama. No, kada bolje promislimo, zar to nije zajedničko svim vremenima ljudskog postojanja? Sigurno će isti izazovi postojati i kad nas ne bude više ovdje. No, to nam ne daje pravo da zanemarimo sve navedene činjenice i na osobnoj razini koristimo resurse prekomjerno.
Svaka promjena počinje danas i od nas samih!
Sretno!
Godina 2023. najtoplija je godina ikada zabilježena u Europi!