Blagdanska refleksija: iskorak prema održivosti
Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost, Veleučilište Velika Gorica
Kao i svake godine, prosinac nas poziva na refleksiju i osvrte na proteklu godinu. Ovaj je period savršena prilika za razmišljanje o postignućima, ali i za postavljanje novih ciljeva. Iako prošlost ne možemo promijeniti, imamo moć oblikovati svoju budućnost temeljem novih saznanja. Nadam se da ste kroz protekle članke o klimatskim promjenama usvojili vrijedne informacije koje će Vam pomoći u kreiranju održivijeg života i zaštiti zdravlja.
Svijest o klimatskim promjenama sve više uključuje pitanje kako životni uvjeti, uključujući prehrambene navike, mogu utjecati na bolesti poput dijabetesa. Naša svakodnevna prehrana i način života imaju ogroman utjecaj na naše zdravlje, ali i na okoliš. Prehrana bogata kalorijama, šećerima i nezdravim mastima povećava rizik od razvoja dijabetesa, a česta konzumacija tih proizvoda često je povezana s klimatskim promjenama. Na primjer, potrošnja pakirane hrane koja doprinosi stvaranju plastike i otpada smanjuje nutritivnu vrijednost i potiče prekomjernu konzumaciju nezdravih tvari.
Klimatske promjene izazivaju ekstremne vremenske uvjete i negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što smanjuje dostupnost svježih, lokalnih i zdravih namirnica. To može dovesti do povećanja ovisnosti o nezdravoj, industrijski proizvedenoj hrani. U tom kontekstu, održiva prehrana koja uključuje više biljnih, sezonskih i lokalnih namirnica ne samo da smanjuje emisiju CO₂, već može biti ključna u prevenciji i kontroli dijabetesa. Naša prehrambena i životna praksa postaje ključna za zdravlje ljudi i planeta.
Odgovor na klimatske promjene ne bi trebao biti samo u promjeni naših potrošačkih navika, već i u promjeni prema zdravijem životu, smanjenju ovisnosti o procesiranoj hrani i okretanju prema održivijim, ekološki prihvatljivijim izvorima hrane. Smanjenjem negativnih učinaka na okoliš istovremeno štitimo i naše zdravlje, a time i smanjujemo rizik od bolesti poput dijabetesa.
No, ulazimo u blagdansko vrijeme koje nije samo prilika za promišljanje, već i za darivanje, ljubav i zajedništvo – i to često uz drastičan porast potrošnje, posebice hrane i darova. I dok mnogi od nas s veseljem dočekuju božićnu sezonu, često zaboravljamo na količinu otpada koji stvaramo – od viškova hrane do ambalaže i darova. No, uz blagdanski višak, postoji još jedan aspekt koji često zanemarujemo: naše zdravlje. Naime, upravo u ovo doba godine povećava se potrošnja procesirane hrane, slastica i alkohola, što može ozbiljno utjecati na naše zdravlje, osobito ako već imamo predispozicije za kronične bolesti poput dijabetesa. Dijabetes tipa 2, koji je usko povezan s prehranom i životnim navikama, postaje globalni zdravstveni problem. Razlog tome leži u prekomjernom unosu hrane bogate nezdravim mastima, šećerima i aditivima – što je tijekom blagdana još izraženije.
Pored povećane potrošnje nezdravih namirnica, blagdanska konzumacija također doprinosi rastu otpada. Neplanirana kupovina hrane, bacanje viškova te gomilanje nepotrebnih darova i ukrasnog materijala ne samo da opterećuju okoliš, već imaju dugoročne negativne učinke na ekološku ravnotežu. Povećane emisije stakleničkih plinova zbog proizvodnje, transporta i otpada također negativno utječu na naš planet, što indirektno utječe na naše zdravlje, uključujući rastući broj oboljelih od dijabetesa.
Svijet u kojem živimo, prepun konzumizma, nije opasan samo za naš planet, već i za naše tijelo. Klimatske promjene, koje uzrokuju promjene u prehrambenom sustavu i dostupnosti hrane, mogu pogoršati nutritivne uvjete i dovesti do lošijih prehrambenih odluka. Količina procesirane hrane, bogate šećerima i nezdravim mastima, raste, dok sezonske i lokalne namirnice postaju manje dostupne. Takvi prehrambeni proizvodi povećavaju rizik od dijabetesa i drugih bolesti poput hipertenzije, srčanih problema i metaboličkog sindroma.
Ovaj članak posvećen je otpadu koji nastaje tijekom blagdanske sezone, a koji predstavlja jedan od najvećih antropogenih utjecaja na klimu u 21. stoljeću.
Bacanje hrane: ekološki i ekonomski gubitak
Povećana potrošnja hrane u božićnom razdoblju rezultira viškovima koji završavaju u otpadu. Bacanje hrane nije samo ekonomski gubitak, već i ekološki i zdravstveni izazov. Ovi otpadni resursi koji se ne koriste predstavljaju promašaj ne samo u kontekstu smanjenja emisije ugljikovog dioksida, već i u kontekstu boljeg upravljanja resursima potrebnim za održavanje zdravlja. Bacanje hrane također znači gubitak hranjivih tvari koje bi mogle nahraniti one kojima je to najpotrebnije, dok prekomjerno konzumiranje hrane, osobito tijekom blagdana, može pogoršati postojeće zdravstvene probleme.
Prema podatcima Eurostata u 2024. godini, u Europskoj uniji godišnje se baci više od 59 milijuna tona hrane, što predstavlja gubitak od 132 milijarde eura. Najveći postotak ovog otpada dolazi iz kućanstava – čak 54% ili 72 kg po stanovniku, dok ostatak otpada nastaje u prehrambenoj industriji, restoranima, distribuciji i maloprodaji. Bacanje hrane ima ogroman utjecaj na okoliš jer uzrokuje emisiju 254 milijuna tona CO₂ ekvivalenta godišnje, što čini oko 16% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Ako želimo smanjiti svoj ekološki otisak, prvo moramo obratiti pozornost na to koliko hrane kupujemo i kako njome upravljamo. Planiranje obroka, kuhanje od ostataka hrane i zamrzavanje viškova odlični su načini za smanjenje otpada. S obzirom na rastuće cijene hrane, smanjenje bacanja hrane također može pridonijeti racionalnijem upravljanju obiteljskim budžetom.
Drvo za Božić: prirodno ili umjetno?
Jedno od čestih pitanja uoči blagdana jest: je li bolje kupiti prirodno ili umjetno božićno drvce? Odabir ovisi o osobnim preferencijama, no prava ekološka cijena drvca nije u njegovoj kupovini, već u tome što se događa s njim nakon blagdana. Prema podatcima organizacije Carbon Trust, prirodno drvce visine dva metra ima ugljični otisak od samo 3,5 kg CO₂ ako se kompostira ili koristi kao drvna sječka. Međutim, ako se baci na odlagalište, njegov otisak raste na 16 kg CO₂. S druge strane, umjetno drvce (obično od plastike i metala) ima značajno veći ugljični otisak – oko 40 kg CO₂. Da bi se umjetno drvce ekološki opravdalo, trebalo bi ga koristiti barem 12 godina.
Pakiranje darova i čestitke: šteta koja se skriva u šarenilu
Blagdanski darovi obično dolaze u šarenim omotima, a čestitke u papirnim kovertama, što može izgledati kao bezazlena tradicija. No, globalna potrošnja ukrasnog papira tijekom božićnih blagdana jest ogromna. U Velikoj Britaniji samo se u ovo doba godine potroši toliko papira da bi mogao biti razvučen devet puta oko svijeta, dok SAD godišnje troši više od 4 milijarde dolara na božićne darove i ukrase. Iako sve te stvari izgledaju simpatično, one donose veliki ekološki trošak. Alternativno, recikliranje, korištenje recikliranog papira i višekratnih pakiranja može smanjiti naš negativni utjecaj na okoliš.
Održiva odluka za bolji svijet
Na kraju, klimatske promjene i dijabetes nisu dva odvojena problema. Svi naši izbori – od hrane koju kupujemo do načina na koji živimo – imaju dugoročne posljedice, ne samo za okoliš, već i za naše zdravlje. Uzimajući u obzir oba ova aspekta, možemo donijeti odgovorne odluke koje će smanjiti negativan utjecaj na planet i smanjiti rizik od bolesti poput dijabetesa. Naša svakodnevna praksa oblikuje našu budućnost, a upravo kroz održivost, smanjenje otpada i zdravu prehranu možemo zajedno učiniti svijet boljim za nas i naše potomke.
Stoga blagdanska sezona može biti vrijeme kada činimo male, ali snažne korake prema održivosti.
IZVOR:Časopis Dijabetes – SLATKI ŽIVOT
