Najbolje dijete za prevenciju i terapiju dijabetesa
Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, Vitamini.hr
Dijabetes je vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama, a brojke govore u prilog tome da bolest poprima epidemijske proporcije u zemljama u razvoju i nedavno industrijaliziranim zemljama za koje su karakteristični nezdravi obrasci prehrane.
Loše liječen i nekontroliran dijabetes rezultira razvojem brojnih kroničnih komplikacija poput neuropatije, otkazivanja rada bubrega, gubitka vida, makrovaskularnih bolesti i amputacija. Kako bi se bolest što uspješnije kontrolirala i time umanjila incidencija kroničnih komplikacija, postoje brojne smjernice za liječenje i prevenciju dijabetesa i s njime povezanih komplikacija. U sklopu smjernica, uspješno tretiranje dijabetesa uključuje kombinaciju medicinske nutritivne terapije (MNT), lijekova, tjelesne aktivnosti, redovito praćenje razine glukoze u krvi te kontinuiranu edukaciju bolesnika.
Preporučeni prehrambeni režim za oboljele od dijabetesa predstavlja vid uravnotežene, pravilne prehrane koji može koristiti čitavoj populaciji, a ne samo oboljelima od dijabetesa.
Na temu dijete, prevencije i terapije dijabetesa bavio se i panel stručnjaka koji je za online izdanje časopisa U.S. News&World Report preuzeo na sebe tešku zadaću odabira top dijeta u brojnim kategorijama, poput najbolje dijete općenito, najbolje dijete za pravilnu prehranu, najbolje biljne dijete itd. I dok je DASH dijeta ponovno proglašena najboljem dijetom općenito, u kategoriji najboljih dijeta za prevenciju i terapiju dijabetesa poredak je malo drugačiji.
Najbolje dijete za prevenciju i terapiju dijabetesa
1. Mediteranska prehrana
2. DASH dijeta
3. Fleksitarijanska dijeta
Mediteranska dijeta
Desetljećima se tradicionalna mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima i ribom, ali siromašna industrijski obrađenom hranom i mesnim proizvodima povezuje sa zaštitom od srčano-žilnih bolesti. Međutim, tijekom posljednjih godina sve je više istraživanja koja ukazuju kako je mediteranska prehrana ujedno odličan model za prevenciju dijabetesa tipa II, a preporučuje se i kao dijeta za mršavljenje i održanje poželjne tjelesne mase. Štoviše, zbog ohrabrujućih blagotvornih djelovanja, mediteranska prehrana danas se smatra zlatnim standardom i u dijetoterapiji dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da su visok unos prehrambenih vlakana, brojnih biološki aktivnih biljnih spojeva i jednostruko nezasićenih biljnih masnoća, a nizak unos trans masnih kiselina zaslužni za zaštitno djelovanje mediteranske prehrane.
Istraživanja pokazuju kako sljedbenici mediteranske prehrane imaju niži rizik od mnogih bolesti današnjice, poglavito kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije, različitih upalnih i neurodegenerativnih bolesti te psihičkih bolesti, poglavito depresije.
Temelji mediteranske prehrane su integralne žitarice, niskokalorično te nutritivno bogato voće i povrće kao i namirnice koje obiluju korisnim masnoćama. Ovaj način prehrane karakterizira i nizak udio zasićenih masti, crvenog mesa i šećera te visok udio orašastih plodova, mahunarki i ribe. Također, važna karakteristika mediteranske dijete je svakodnevna, no niska do umjerena konzumacija vina uz obroke. Obroci se konzumiraju u krugu obitelji i prijatelja, a iznimno je važna i tjelesna aktivnost i boravak na otvorenom. Popodnevni odmor također čini bitan dio mediteranskog načina života.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje esencijalna je namirnica tipične mediteranske prehrane i smatra se da uvelike doprinosi blagotvornosti takvog načina prehrane. Samo najkvalitetnija, ekstra djevičanska ulja bilježe zapanjujuće povoljne učinke na kardiovaskularno zdravlje, ali i na cjelokupno zdravlje čovjeka. Odlike takvih vrhunskih gurmanskih ulja su niske vrijednosti slobodnih masnih kiselina (˂0,8%) te visok udio polifenola, vitamina i drugih prirodnih antioksidansa koji su odgovorni za zaštitni učinak.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje izvorna je funkcionalna hrana koju kao da je priroda skrojila upravo za dijabetičare i osobe s kardiovaskularnim bolestima i sve one kojima te bolesti prijete. Maslinovo ulje ima iznimno povoljan sastav masnih kiselina u kojima dominira jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina, ali i cijeli niz antioksidacijskih biološki aktivnih spojeva. Među tim spojevima posebno se ističu polifenoli koji uz antioksidacijska svojstva posjeduju i protuupalno djelovanje, preveniraju oksidaciju tjelesnih masnoća, reguliraju razine masnoća u krvi, poboljšavaju funkciju stijenke krvnih žila i posjeduju antitrombotska svojstva.
Specifičan sastav maslinovog ulja doprinosi boljoj kontroli glikemije, prevenira inzulinsku rezistenciju, povećava „dobar“ HDL kolesterol te snižava „loš“ LDL kolesterol i trigliceride. Dodatno, doprinosi i sniženju povišenog krvnog tlaka koji je čest pratitelj dijabetesa, debljine i kardiovaskularnih bolesti.
DASH dijeta
Znanstvenici u SAD-u su razvili i brojnim kliničkim studijama ispitali DASH dijetu za hipertenziju (Dietary Approaches to Stop Hypertension – Svladavanje hipertenzije prehranom) koja se temelji na visokom unosu voća i povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda i soli. Dijeta se pokazala vrlo učinkovitom i moguće ju je prihvatiti dugoročno, kao način života. Rezultati su vidljivi već nakon dva tjedna, a kod dijabetičara je jednostavno ovaj model prehrane kombinirati s klasičnom dijabetičkom dijetom, budući da imaju mnogo dodirnih točaka.
Kod osoba oboljelih od hipertenzije bitno je još naglasiti da veliki značaj ima omjer i količina elektrolita, gdje je kalij poželjan mineral i potrebno ga je unositi u što većoj količini, a unos soli (natrija) ograničiti na maksimalno 5 g dnevno (1 čajna žlica). Banane, rajčice, zeleno lisnato povrće su namirnice koje su dobar izvor kalija i treba ih kombinirati u svakodnevnom jelovniku. Uz kalij, važnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka imaju i minerali kalcij i magnezij.
Osnovna ideja DASH dijete je ograničiti unos masnoća, posebice zasićenih masnih kiselina te soli. To se ostvaruje tako da se iz jelovnika izbacuje masno meso i masni proizvodi (poput mlijeka i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti), a ograniči unos plodova mora i mesa peradi na 3 porcije tjedno.
Fleksitarijanska dijeta
Malo po malo, tipične namirnice vegetarijanske prehrane postale su dio kulinarske svakodnevice i okorjelih svejeda, pa smo tako prigrlili raznovrsne mahunarke i njihove prerađevine, sjemenke, alge, raznovrsne žitarice i brojne druge zdrave i ukusne namirnice. Tome je zasigurno pridonijela popularizacija zaboravljenih, ali i novootkrivenih namirnica, ali i sve veći broj spoznaja o tome kako prehrana temeljena na biljnoj hrani ima povoljno djelovanje na zdravlje. Štoviše, preporuke za prevenciju, ali i suportivnu terapiju brojnih bolesti danas podrazumijevaju proširenje jelovnika u korist raznovrsnih namirnica biljnog porijekla. Iz tih se trendova razvila i posebna sintagma „prehrana temeljena na biljnoj hrani“, što podrazumijeva prehranu koja sadrži 2/3 hrane biljnog porijekla i 1/3 hrane životinjskog porijekla. Ta vrsta prehrane preporučuje se kao novi model „pravilne prehrane“, a posebno je korisna ženama u menopauzi, osobama starije dobi, osobama s raznim metaboličkim i zloćudnim bolestima.
O sve većoj popularnosti biljne prehrane svjedoči i pojava fleksiterijanstva. Naime, sve je više onih koji koketiraju s vegetarijanstvom, deklariraju se kao vegetarijanci, ali zapravo povremeno jedu meso ili ribu. To su fleksitarijanci. Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso.
Fleksitarijanska prehrana se temelji na sljedećim namirnicama:
- tzv. „novom mesu“ koje uključuje tofu, soju, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, jaja (preporuka je što manje unositi životinjske proteine, a što više biljne)
- povrću i voću
- cjelovitim žitaricama
- mliječnim proizvodima (po mogućnosti s manjim udjelom masnoća)
- začinima, prirodnim sladilima (izbjegavati šećer).
Jasno je da prehrana dijabetičara mora biti raznolika i uravnotežena, ali istovremeno individualizirana s obzirom na prehrambene navike i zdravstveno stanje oboljelog. Stoga, ako bolujte od dijabetesa, prije usvajanje bilo kojeg prehrambenog režima savjetujte se s liječnikom i nutricionistom.
Izvor: Dijabetes/slatki život, 2 – 2018. https://issuu.com/hsdu/docs/travanj_2018