Zrinka Mach, mag. soc. geront.
U okviru projekta Moje zdravlje je u mojim rukama Hrvatski savez dijabetičkih udruga 20. prosinca 2022. organizirao je besplatno online predavanje DEBLJINA I KOMPLIKACIJE. Predavačica ovoga izvrsnog i vrlo edukativnog predavanja bila je doc. dr. sc. Gorana Mirošević, prim. dr. med., endokrinologinja i dijabetologinja Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma „Mladen Sekso“ Kliničkoga bolničkog centra „Sestre milosrdnice“.
Na početku predavanja doc. Mirošević nas je poučila kako je debljina ili pretilost kronična metaboličko-endokrina bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne mase. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) debljinu definira prema indeksu tjelesne mase (ITM) koji se dobije dijeljenjem tjelesne mase izražene u kilogramima s kvadratom visine izraženim u metrima. Ako je ITM veći od 30 kg/m2 govorimo da je osoba pretila ili debela.
Doc. Mirošević nas je također upoznala kako u debljini razlikujemo kliničke tipove: hipertrofični (kada dolazi do povećanja volumena masne stanice) i hiperplastični (povećanje broja masnih stanica). Prema vrsti debljine ona morfološki može biti adroidnog tipa koji se javlja češće kod muškaraca (oblik jabuke) i ginoidni tip koji se javlja češće u žena (oblik kruške).
Isto tako možemo imati i debljinu vezanu uz normalnu težinu, ali uz visoki postotak masnog tkiva. To masno tkivo je jako opasno jer predstavlja novi endokrini organ koji može uzrokovati mnoge bolesti. Takva vrsta debljine još se naziva i pretilost visceralnog tipa kod koje je masno tkivo koje se nalazi unutar šupljine povezano s povećanim kardiometaboličkim rizikom.
Debljina je rezultat interakcija između okolišnih i genetskih čimbenika. Doc. Mirošević je naznačila da je značajna uspostava i održavanje energetske ravnoteže između unosa hrane i potrošnje energije kako bismo održali optimalnu tjelesnu težinu, tj. ravnoteža između neuropeptida oreksigena (koji stimuliraju unos hrane) i anoreksigena (koji inhibiraju unos hrane). U organizmu postoji savršena ravnoteža između ovih dviju grupa neuropeptida, a kada se ona poremeti može doći do pojave debljine.
Nažalost, većinu ljudi debljina zabrinjava zbog estetskih problema, međutim debljina je teški kronični problem koji zahtijeva doživotno liječenje jer nosi rizik nastanka različitih kliničkih komplikacija. Činjenica je da se debljina liječenjem može nadzirati, ali se ne može izliječiti, a to potvrđuje poimanje debljine kao bolesti.
Debljina je važan čimbenik za nastanak šećerne bolesti tipa 2, za razvoj koronarne bolesti srca, cerebrovaskularnog inzulta, arterijske hipertenzije, dislipidemije i sindroma apneje u snu. Osobe koje su pretile imaju znatno veći rizik od razvoja zloćudnih bolesti poput karcinoma dojke, maternice, debelog crijeva, prostate te tumora hepatobilijarnog sustava. Isto tako debljina može uzrokovati bolesti gastrointestinalnog trakta, degenerativne bolesti zglobova, sindrom policističnih ovarija, neplodnost te čitav niz psiholoških problema.
Na razini patofizioloških zbivanja debljina je usko povezana s nizom mehanizama koji utječu na razvoj pojedinih poremećaja, što onda progresijom i međudjelovanjem dovodi do prijevremene smrti. Najviše je istraživana uloga kronične generalizirane upale, endotelne disfunkcije, inzulinske rezistencije te hiperkoagulabilnosti kao temeljnih patofizioloških mehanizama odgovornih za razvoj aterosklerotske bolesti u pretilih.
Doc. Mirošević je tijekom predavanja naglasila kao je debljina prvenstveno zdravstveni problem jer zbog povećane tjelesne mase nastaju brojne kliničke komplikacije koje smanjuju kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek oboljelih.
Ako smo pretili, vrlo je važno smršaviti, jer smanjenjem tjelesne težine za 5 – 10% smanjujemo rizik od nastanka šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, poboljšat ćemo vrijednosti arterijskog tlaka, smanjiti nezdravo hrkanje i poboljšati kvalitetu života.
Pretilost ili debljinu potrebno je liječiti na takav način da se smanji unos hrane, pojača tjelesna aktivnost, ako je potrebno pružiti i psihološku potporu, a ako to sve zajedno ne da rezultate pretilost je potrebno liječiti i lijekovima. Ako poduzete mjere tijekom duljega vremenskog razdoblja ne daju zadovoljavajuće rezultate, u bolesnika s ITM≥ 35 kg/m2 uz komorbiditet uzrokovan debljinom te u bolesnika s ITM≥ 40 kg/m2 koji su ugroženi komplikacijama debljine preporučuje se endoskopsko liječenje pomoću intragastričnog balona ili kirurško liječenje.
Intragastrični balon (BIB) primjenjuje se nakon neuspjele medikamentne terapije, a prije invazivnoga kirurškog liječenja. Optimalno terapijsko područje liječenja BIB-om su pretile osobe (ITM 35 – 40 kg/m2. Učinkovit je i kod morbidno pretilih (ITM≥ 40 kg/m2) i superpretilih (ITM≥ 50 kg/m2) kao prolazni oblik liječenja prije barijatrijske kirurgije. Barijatrijska kirurgija je posebna grana abdominalne kirurgije specijalizirana za kirurške metode u liječenju pretilosti. To je laparoskopska, tj. minimalno invazivna metoda. Barijatrijski zahvati dijele se na malapsorpcijske, restriktivne i pretežno restriktivne.
Doc. Mirošević je na kraju predavanja ponovila kako je debljina kronična bolest i ako se odustane od njezinog liječenja ona se ponovno vraća. Isto tako je naglasila kako je važno živjeti zdravo i biti fizički aktivan i tijekom zimskih mjeseci. Predavanje možete pogledati na našem YouTube kanalu na POVEZNICI