Online predavanje HRANA I PREHRANA – VAŽNA ODREDNICA ZDRAVLJA
Zrinka Mach, mag. soc. geront.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Dijabetičkim društvom Trogir i Lions klubom Trogir organizirali su 25. veljače online predavanje Hrana i prehrana – važna odrednica zdravlja za sve naše udruge članice Saveza, ali i za sve one koje zanima pravilna prehrana koja je uz redovitu tjelesnu aktivnost važna u očuvanju zdravlja i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Predavanje je održala dr. sc. Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane, rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.
U svom predavanju dr. Pavić je naglasila kako hrana poput voća, povrća, žitarica i mahunarki, sjemenki, kvalitetnog mesa i ribe pomaže očuvanju zdravlja, dok hrana koja ima energijsko bogatstvo, a malu nutritivnu vrijednost, koja ima puno soli i masnoća šteti našem zdravlju. Najčešće takva vrsta prehrane dovodi do metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom predstavlja rizične faktore i za kardiovaskularni sustav, ali isto tako i za gušteraču i za jetru. Često je povezan s pretilošću, inzulinskom rezistencijom, hipertenzijom, hipertrigliceridemijom i hiperkolesterolemijom.
Dr. Pavić nam je pojasnila kako pretilost nastaje najčešće kao neravnoteža unosa energije i potrošnje energije s druge strane, zbog manjka tjelesne aktivnosti, zbog velike količine sjedenja i velike količine energijski bogate hrane, a sve to dovodi do nakupljanja visceralne masnoće koja je problematična i povezana s kardiometaboličkim rizikom.
Pretilost se definira kao kronična relapsirajuća bolest, multifaktorijalna neurobihevioralna bolest gdje porast tjelesne mase potiče disfunkciju masnog tkiva i nenormalne tjelesne mase, što rezultira štetnim i metaboličkim, biomehaničkim i psihosocijalnim posljedicama za zdravlje. Određeni gubitak na tjelesnoj masi dovodi do značajnih poboljšanja u različitih dijagnoza i dovodi do puno boljih rezultata koji mogu dovesti do smanjenja simptoma bolesti ili da se oni čak povuku.
U svom predavanju dr. Pavić je naglasila kako su tjelesna aktivnost, pozitivno razmišljanje i utjecaj hrane ono čime možemo djelovati na prevenciju šećerne bolesti ili poboljšanje šećerne bolesti, kronične bolesti srca i moždanog udara. Namirnice kojima možemo djelovati na to su cjelovite žitarice, povrće, voće, fermentirani mliječni proizvodi, riba, maslinovo ulje, orašasti plodovi, a pozitivan utjecaj imaju i umjerena količina kave, kakaa i čajeva. Ono što ima negativnu posljedicu i što je direktno povezano s pojavnošću karcinoma jest procesirano meso odnosno suhomesnati proizvodi, crveno meso u velikoj količini, posebice kad se kombinira sa suhomesnatim proizvodima. Kod mlađih osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvoj šećerne bolesti jako je važno da ne pretjeruju s konzumacijom jaja. Do 3, 4 ili 5 jaja tjedno je u redu, ali nikako tu količinu nije dobro konzumirati odjednom.
Velik problem predstavljaju zašećereni napitci odnosno gazirana pića, voćni sirupi, voćni sokovi. Zašećereni napitci usko su povezani s inzulinskom rezistencijom, disfunkcijom β stanica gušterače, visceralnim adipozitetom, dislipidemijom i upalom. Konzumacija zašećerenih napitaka dovodi do nastanka metaboličkog sindroma, šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Prevelika količina fruktoze koja nije zamjenski šećer za saharozu i nije odabir za osobe sa šećernom bolešću te se metabolizira drugačije (metabolizira se kroz jetru) čini jetru masnom, dovodi do inzulinske rezistencije, dovodi do povećane tjelesne mase, povišenih urata i povišenog krvnog tlaka, što je opet usko povezano s bolestima srca, karcinomima, demencijom i šećernom bolešću. Takvih fruktozno-glukoznih sirupa imamo najviše u zašećerenim napitcima, ali i u keksima. Primjerice, ako se zasladimo samo s 4 „Domaćice“ ili 4 napolitanke, u organizam unesemo odgovarajuću količinu kalorija koja nije zanemariva, kao ni količina ugljikohidrata koje s tim pojedemo, a isto tako da bismo to potrošili moramo hodati 30 minuta. Osim fruktoze velik su problem sol i masnoće, tako da svakodnevno konzumiranje pekarskih proizvoda poput bureka koji sadrže veliku količinu kalorija, ugljikohidrata i masnoća ima negativne posljedice na zdravlje.
Upravo nezdravi način prehrane, niska tjelesna aktivnost i puno stresa dovodi do upalnih procesa koji su povezani i s povećanim krvnim tlakom, šećernom bolešću, poremećajem lipida i apnejom, što u konačnici dovodi do srčanih bolesti. Najveći problem i prvi čimbenik rizika za sve ove kronične bolesti jest hipertenzija. Ako nam krvni tlak nije pod kontrolom i ako jedemo previše slano, bubrezi nažalost ne mogu izlučiti preveliku količinu natrija bez porasta arterijskog tlaka jer je to jedan od temeljnih poremećaja u osoba s hipertenzijom. Preporuka za pravilni odabir dijete ili načina prehrane jest mediteranski ili DASH način prehrane, što bi ukratko značilo izbjegavanje rafiniranih namirnica, prevelike količine škrobaste hrane, prevelike količine hrane bogate jednostavnim šećerima, procesirane hrane, odnosno suhomesnatih proizvoda, industrijskih transmasti kroz industrijske šarene konditorske proizvode koji se u sve većoj količini uvoze u RH i hrane s prevelikom količinom soli. Još uvijek nema jasnih i čvrstih dokaza za maslac kao niti za jaja, piletinu, mlijeko. Sve je to u redu i sasvim korektno, kao i crveno meso, ako to jedemo u umjerenim količinama. Ono što definitivno ima benefit, odnosno zdravstvenu korist i dobrobit jest unos voća, orašastih plodova, ribe, povrća, fermentiranih mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica, svih mahunarki i slično.
Čimbenici koji nam pomažu u kontroli hipertenzije jesu povećani unos voća i povrća, ribe i vlakana te ono što je jako bitno: redovita tjelesna aktivnost.
Kod kupovine gotovih proizvoda uvijek je važno pročitati deklaraciju, jer tek nakon čitanja možemo vidjeti što unosimo u svoj organizam.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da je konzumacija industrijskih transmasti povezana s povećanom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti, veći unos masti (zasićenih i nezasićenih) povezan je s nižim rizikom od smrtnosti, a veći unos ugljikohidrata (>60% u prehrani) povezan je s većim rizikom od smrtnosti. Iako su stalne nedoumice između konzumacije margarina, maslaca i ulja, najbolji odgovor dala je Klinika Mayo: ako imate šećernu bolest, pretili ste ili imate rizik od kardiovaskularnih bolesti ili ste preboljeli infarkt, bolje je da jedete margarin jer on sadrži nezasićene masne kiseline, za razliku od maslaca koji sadrži zasićene masne kiseline. Ako ste dijete, adolescent ili osoba koja nema ranije navedene rizike, jedite maslac jer ćete unijeti veću količinu vitamina topivih u masti, ali i jednog i drugog jedite u količini od 5 grama (jedna čajna žiličica po porciji serviranja).
Danas znamo da loši ugljikohidrati ili loše masnoće mogu dovesti do porasta LDL-a, a prevelika količina ugljikohidrata do povećanja triglicerida. Trigliceridi rastu uglavnom od alkohola i loših, odnosno jednostavnih ugljikohidrata, a LDL je često povezan sa stresom, pušenjem, lošim načinom života, ali i s povećanim unosom loših masnoća.
Dr. Pavić nam je kroz predavanje spominjala hranu koja može dovesti do smanjenja/povećanja triglicerida, povećanja korisnog HDL kolesterola, zašto je važno ne konzumirati transmasti. Isto tako nas je podsjetila koliko je zdrava i važna mediteranska prehrana, posebice kao sredstvo za borbu protiv upala i kroničnih bolesti. Za mediteransku dijetu možemo reći da je magična zbog bogatstva i sinergije nutrijenata koji djeluju na više čimbenika rizika razvoja određenih bolesti i prevenciju starenja. Isto tako nas je dr. Pavić upozorila na prirodne kancerogene koji se nalaze u hrani, ali i naglasila kako je svakodnevno konzumiranje 50 grama suhomesnatih proizvoda povezano s kancerogenezom. U zaključku je navedeno kako pretile osobe trebaju reducirati svoju težinu, redovito biti tjelesno aktivne, reducirati unos crvenog mesa, apsolutno izbaciti transmasti, voditi računa o vrsti ugljikohidrata, glikemijskom indeksu i unosu vlakana i prebaciti se na mediteransku prehranu. Nakon predavanja dr. Pavić je neumorno odgovarala na velik broj pitanja znatiželjnih gledatelja.
Izvor: https://issuu.com/dijabetes/docs/casopis_dijabetes-slatki_zivot_2-2021