Kristian Dominik Rudež, dr. med.
specijalizant endokrinologije i dijabetologije Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur
Sve do kraja 2019. godine, kada bi se raspravljalo o pandemijama svjetskih razmjera, bile su to pretilost, arterijska hipertenzija te dijabetes – pandemije bolesti nastalih kao posljedica modernog načina života. Početkom 2020. godine one su pale u drugi plan pojavom virusa SARS-CoV-2 koji se velikom brzinom proširio svijetom i uzrokovao globalnu zdravstvenu krizu.
Ovaj članak objasnit će povezanost između bolesti COVID-19 i dijabetesa, zbog čega se bolesnici s dijabetesom smatraju posebno rizičnom skupinom te koji su najbolji načini da od bolesti zaštitite sebe i svoje bližnje.
KAKO SU POVEZANI DIJABETES I BOLEST COVID-19?
Veza između bolesti COVID-19 i dijabetesa kompleksna je i ide u oba smjera. Dok je s jedne strane dijabetes jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj teškog oblika bolesti COVID-19, s druge strane postoje istraživanja koja ukazuju da virus SARS-CoV-2 napada stanice gušterače te tako potencijalno pogoršava postojeću šećernu bolest, ili čak potiče njen nastanak.
U početku se zbog učestalosti dijabetesa među pacijentima hospitaliziranih zbog COVID-a mislilo da dijabetes povećava i rizik od same zaraze, kao kod nekih bakterijskih ili gljivičnih infekcija. Međutim, još nema dovoljno podataka koji bi ukazivali na to da dijabetičari imaju veći rizik od zaraze, no u slučaju da se razbole imaju puno viši rizik od razvoja teške kliničke slike i ozbiljnih posljedica.
ZAŠTO DIJABETES POVEĆAVA RIZIK OD OZBILJNOG OBLIKA BOLESTI COVID-19?
Kod dijabetičara često su prisutni višestruki čimbenici koji dodatno povećavaju rizik od teške kliničke slike COVID-19, primjerice povišen arterijski tlak, pretilost, srčane i bubrežne bolesti, ali i stariju životnu dob, povećanu sklonost zgrušavanja krvi te hiperglikemiju (povišenu koncentraciju šećera u krvi).
Jedan od ključnih rizičnih čimbenika je loše reguliran dijabetes s učestalim hiperglikemijama. Iako loša glukoregulacija sama po sebi povećava rizik za razvoj teškog oblika COVID-a, kao i druge zarazne bolesti, infekcija SARS-CoV-2 virusom uzrokuje dodatan porast vrijednosti glikemije. Hiperglikemija uzrokuje stanje kronične blage upale, što ograničava imunosni sustav i onemogućuje adekvatan odgovor na infekciju, pogoršavajući tako ishode oboljelih pacijenata. Kod nekih COVID pacijenata u drugoj fazi bolesti dolazi do razvoja citokinske oluje, tj. posebnog oblika izrazito snažnog i nekontroliranog upalnog odgovora organizma koji često rezultira oštećenjem tkiva, višestrukim zatajivanjem organa i smrću. Osim same bolesti, pogoršanje glukoregulacije mogu izazvati i kortikosteroidni lijekovi koji se koriste u liječenju oboljelih. Brojne studije pokazale su blažu kliničku sliku COVID-a kod pacijenata s boljom glukoregulacijom. HbA1c veći od 7 % pokazao se kao negativan prognostički faktor u oboljelih od COVID-a.
Jedan od mogućih uzroka lošijih ishoda dijabetičara oboljelih od COVID-a su i poremećaji cirkulacije. Bolest COVID-19 povezana je s brojnim tromboembolijskim incidentima, kao što su duboka venska tromboza (DVT), plućna embolija te moždani i srčani udar. Smatra se da do hiperkoagulabilnosti, tj. stanja povećane sklonosti zgrušavanja krvi, u COVID-u dolazi zbog jakog upalnog odgovora organizma i citokinske oluje koja se događa kod nekih pacijenata. Dodatni čimbenici koji u dijabetičara povećavaju sklonost nastajanju ugrušaka su hiperglikemija, koja pospješuje zgrušavanje krvi te hiperinzulinemija (povećana koncentracija inzulina u krvi) koja inhibira fibrinolitičku aktivnost (usporava otapanje ugrušaka). Kao i u drugim upalnim stanjima, tijekom bolesti COVID-a su za regulaciju dijabetesa potrebne više doze inzulina. Pretpostavlja se da su pacijenti s COVID-om i dijabetesom pod značajno većim rizikom od tromboemolijskih incidenata i zbog starije životne dobi, pretilosti te zbog dugog ležanja tijekom hospitalizacije, a upravo su tromboembolijski incidenti odgovorni i za najveći broj smrti od COVID-a.
Ljudi starije životne dobi oboljeli od COVID-a također su pod većim rizikom za smrtni ishod. Od svih ljudi preminulih od COVID-a, njih više od 81% bilo je starije od 65 godina.
Iako se većina dosad spomenutih rizičnih čimbenika odnosi na bolesnike s dijabetesom tipa 2, osobe sa dijabetesom tipa 1 također imaju povećan rizik za lošije ishode od COVID-a, prema nekim istraživanjima čak i viši od onih s dijabetesom tipa 2. Budući da je dijabetes tipa 1 autoimuna bolest i da su bolesnici koji od njega boluju skloniji i drugim imunološkim poremećajima, moguće je da je narušena sposobnost njihovog imuniteta da se bori s bolesti poput COVID-a, koja napada imunosni sustav.
Prema nekim istraživanjima, rizik hospitalizacije i smrti vezano uz COVID-19 u dijabetičara je 6 do 12 puta viši nego u ljudi koji ne boluju od dijabetesa, stoga je, uzevši u obzir sve navedeno, jasno zbog čega se dijabetičare smatra posebno rizičnom populacijom. Svaka deseta osoba s dijabetesom hospitalizirana zbog COVID-a umre unutar sedam dana od hospitalizacije, a od svih pacijenata umrlih od posljedica COVID-a u SAD-u, čak 40 % ih je bolovalo od dijabetesa. Usporedbe radi, svega 10 % ukupne populacije SAD-a boluje od dijabetesa.
KAKO SE ZAŠTITITI OD COVID-A?
Najbolji način da sačuvate sebe i svoje bližnje od COVID-a je cijepljenje. Cjepiva su i dalje najučinkovitija mjera zaštite od COVID-a koja ne samo da smanjuju rizik od infekcije, nego u slučaju zaraze i značajno ublažavaju kliničku sliku, a time i smanjuju rizik od smrti. Ne postoje posebne preporuke kojim bi se cjepivom dijabetičari trebali cijepiti, sva cjepiva su djelotvorna i pružaju potrebnu zaštitu. Ako se do sada još niste cijepili, obratite se svojim obiteljskim liječnicima radi uputa o lokacijama cijepljenja u vašem mjestu. Osim cijepljenja, potrebno je nastaviti se pridržavati epidemioloških mjera – pravilno nositi masku (preko nosa) u zatvorenim prostorima, izbjegavati prostore s velikim brojem ljudi i redovito prati i dezinficirati ruke.
Naposljetku, za dijabetičare je iznimno imati dobru regulaciju glikemije i njenu vrijednost držati pod kontrolom redovitim uzimanjem terapije, pridržavanjem dijabetičke dijete i redovitom tjelesnom aktivnošću. Ako ne uspijevate dobro regulirati svoje vrijednosti šećera, obratite se svojem liječniku ili dijabetologu.