Josipa Matanić, mag. nutricionizma
Monika Andrašić, mag. nutricionizma
Služba za prehranu i dijetetiku
KBC Zagreb
Globalne epidemije šećerne bolesti i pretilosti i dalje se paralelno šire, a broj oboljelih raste iz dana u dan. Trenutno 537 milijuna ljudi u svijetu boluje od šećerne bolesti (u Europi približno 61 milijun), a uz to kod jedne od tri osobe bolest nije dijagnosticirana (iako je prisutna). Prevencija šećerne bolesti tipa 2 moguća je u čak 70% slučajeva – pravilnim prehrambenim navikama, primjerenom tjelesnom aktivnošću i održavanjem poželjne tjelesne mase. Vođeni problemom tolikih razmjera, više društava i stručnjaka u liječenju šećerne bolesti u Hrvatskoj izdalo je zajedničke nacionalne smjernice za liječenje šećerne bolesti u odrasloj dobi. Smjernice su usmjerene na promjenu životnih navika kao temelj liječenja ove bolesti, a sve s ciljem kako bi se dijetoterapija šećerne bolesti ujednačeno primjenjivala za sve oboljele. Preporučuje se individualizirana medicinska nutritivna terapija provođena pod kontrolom dijetetičara/nutricionista, uz redovne kontrolne preglede. Preporučeni prehrambeni obrazac temelji se na principima mediteranske i/ili DASH dijete (ključna je sinergija više vrsta hrane i njihovih komponenti) te se preporučuje birati sezonsku, lokalno uzgojenu hranu. Važno je ne preskakivati obroke, planirati ih i ravnomjerno rasporediti kroz dan (tri glavna te dva međuobroka). Prednost treba dati nutritivno bogatoj, minimalno procesiranoj hrani s nižim glikemijskim indeksom te višim udjelom prehrambenih vlakana.
PRAKTIČNI SAVJETI I PREPORUKE:
- Povećati unos neškrobnog (osobito zelenog lisnatog) povrća; uključivati u dva obroka svaki dan.
- Svakodnevno konzumirati svježe voće (tri serviranja dnevno); prednost dati manje slatkom voću.
- Češće odabrati cjelovite žitarice (proso, ječam, heljda, bulgur, kvinoja) i mahunarke (grah, leća, slanutak) u odnosu na industrijski prerađene proizvode.
- Smanjiti količinu dodane masnoće i prednost dati onim kvalitetnima – maslinovo ulje, masna plava riba, orašasti plodovi i sjemenke.
- Izbjegavati veće količine crvenog i procesiranog mesa (crveno meso konzumirati 1 – 2 x tjedno; izbaciti prerađevine poput pašteta, hrenovki, različitih narezaka i suhomesnatih proizvoda).
- Izbjegavati dodani šećer (sve vrste zaslađenih napitaka, konditorskih proizvoda i deserata).
- Ograničavati unos soli na najviše 5 – 6 g na dan (obratiti pozornost na „skrivene izvore“ – suhomesnati proizvodi i naresci, pekarski proizvodi, grickalice i slično).
- Ograničavati unos alkohola (jedno piće na dan za žene i do dva pića na dan za muškarce) – 1 piće = 120 mL vina ili 360 mL piva ili 30 mL jakog alkoholnog pića.
Metoda modela tanjura pravilne prehrane jednostavan je i najčešće korišten pristup planiranju obroka koji zapravo predstavlja vizualni vodič raspodjele makronutrijenata. Općenita je preporuka da povrće čini ½ tanjura, proteini ¼ te ugljikohidrati također ¼ tanjura. Međutim, ne postoji jedan jedinstveni pristup koji odgovara svima pa je preporuka u suradnji sa stručnjacima (liječnicima specijalistima, nutricionistima, trenerima itd.) individualno prilagoditi način prehrane i tjelesne aktivnosti tako da budu dogoročno održivi i dovode do poboljšanja i dugoročnog očuvanja zdravlja. Osim toga, iznimno je važna međusobna komunikacija između svih stručnjaka koji sudjeluju u skrbi oboljelih od šećerne bolesti, kao i kontinuirana komunikacija, tj. edukacija oboljelih te njihova međusobna komunikacija kako bi se nastavila razmjena znanja i iskustava.
Pavić, E. i sur. (2023) Smjernice za prehranu kod šećerne bolesti u odrasloj dobi. Liječnički vjesnik, 145(3-4), 67-97.
Izvor : Časopis Dijabetes – SLATKI ŽIVOT