Snježana Gaćina, dipl. med. techn., Sveučilišna klinika „Vuk Vrhovac“, KB Merkur
Pravilna prehrana osoba sa šećernom bolesti temelj je dobre regulacije šećerne bolesti i ubraja se u osnovne principe liječenja. Osim pravilne prehrane ili dijabetičke prehrane osnovnim principima liječenja smatraju se i redovita tjelesna aktivnost, samokontrola, medikamenti i edukacija.
Osobe oboljele od šećerne bolesti provodi jedan od oblika pravilne prehrane tijekom cijelog života, zbog čega je izuzetno važno odabrati prehranu koja je osobi koja ima šećernu bolest najprimjerenija njenom stilu života. Promijeniti prehranu i navike prehrane zahtijeva izuzetan napor i dosta snage za oba sudionika u edukaciji o prehrani, i za osobu koja mijenja navike ali i za edukatora.
Danas je na raspolaganju model mediteranske prehrane, model prema ADA (American Dietetic Association) sustavu, model tanjura i slični modeli. Među njima je i „slobodni“ model prehrane i računanja ugljikohidrata u obroku, na osnovu kojih osoba sama računa količinu prandijalnog inzulina.
Računanje ugljikohidrata u obroku i samostalno titriranje doze inzulina prema veličini obroka zahtijeva posebnu edukacija osobe. Takva edukacija zahtijeva od osobe sa šećernom bolesti dobro poznavanje skupina namirnica, dobro poznavanje namirnica koje sadržavaju ugljikohidrate, poznavanje koliko pojedina namirnica ima ugljikohidrata, dobro vizualno odmjeravanje količine namirnice (ugljikohidrata), poznavanja izračuna ugljikohidratnog omjera i na koncu poznavanje izračuna za eventualnu korekciju glikemije prema osobnom korektivnom faktoru. Za ovakvu, zahtjevnu edukaciju edukator se služi alatima poput, panoa sa skupinama namirnica i njihovim karakteristikama, modeli namirnica i modeli tanjura sa serviranim obrokom u prirodnoj veličini te na koncu matematičkim operacijama izračuna vlastitog obroka i doze prandijalnog inzulina.
Model je namijenjen osobama sa šećernom bolešću koje su na intenziviranoj inzulinskoj terapiji, što znači da su na jednoj ili dvije doze bazalnog inzulina i tri doze prandijalnog inzulina. Ovakav model prehrane pogodan je i za osobe koje su mobilne, sa manjkom vremena, varijabilnog dnevnog ritma i s potrebom „slobodnije“ prehrane. Cilj je ovakve prehrane imati uredne metaboličke parametre kontrole šećerne bolesti.
Nakon određivanja indeksa tjelesne mase i dnevnih kalorijskih potreba za osobu sa šećernom bolesti, izrađuje se jelovnik koji podrazumijeva tri glavna obroka.
Primjer jelovnika 1500 kcal
| OBROK | JEDINICA / SKUPINA | NAMIRNICA/KOLIČINA(g) | Uh ( g ) |
| ZAJUTRAK | 3 kruh i zamjene | 3 šnite zobenog kruha | 45 |
| 1 mlijeko i zamj. | 2,5 dl jogurta | 12 | |
| 1 meso i zamj. | 30 g šunke | 0 | |
| 1 voće | 1 mala jabuka | 15 | |
| RUČAK | 2 povrće | 200 g blitve | 0 |
| 2 kruh i zamjene | 200 g kuhanog krompira | 30 | |
| 2 meso i zamj. | 60 g oslića | 0 | |
| 2 masnoće | 2 žličice maslinova ulja | 0 | |
| 1 voće | ½ grejpa | 15 | |
| VEČERA | 1 povrće | 100 g rajčice | 0 |
| 2 kruh i zamjene | 2 mala graham peciva | 30 | |
| 2 meso i zamj. | 120 g posnog cira | 0 | |
| 2 masnoće | 2 žlice vrhnja | 0 | |
| 1 voće | pola banane | 15 | |
| 1 mlijeko i zamj. | 2,5 dl kakaa | 12 |
Prema ADA sustavu prehrane, postoji šest skupina namirnica:
- Kruh i zamjene za kruh
- Mlijeko i zamjene
- Voće
- Povrće
- Meso i zamjene
- Masnoće
Neke skupine namirnica sadržavaju ugljikohidrate: skupina kruha i zamjena, voće i mlijeko. Povrćeje skupina namirnica koja sadržava vrlo malu količinu ugljikohidrata koju možemo potpuno zanemariti. A skupine koje uopće ne sadržavaju ugljikohidrate su meso i masnoće.
Karakteristike pojedinih skupina namirnica
| SKUPINA | UGLJIKOHIDRATI (g) | BJELANČEVINE (g) | MASTI (g) |
| KRUH I ZAMJENE | 15 | 3 | trag |
| MLIJEKO | 12 | 8 | 7 |
| VOĆE | 15 | 0 | 0 |
| POVRĆE | 5 | 2 | 0 |
| MESO I ZAMJENE | 0 | 7 | 1-5 |
| MASNOĆE | 0 | 0 | 5 |
Kad su osobe naučile vizualno odrediti koičinu namirnice sa ugljikohidratnim sadržajem u obroku, vrijeme je da nauče koliko inzulina im je potrebno za takav obrok.
Izračunavanju doze prandijalnog inzulina može poslužiti jednostavna formula. Ta formula ili pravilo 500, izračunava ugljikohidratni omjer i može vrlo precizno odrediti koliko jedna jedinica prandijalnog inzulina „pokriva“ grama ugljikohidrata.
Dakle 500 se podijeli sa ukupnom dnevnom dozom inzulina, i bazalnog i prandijalnog.
Broj koji se dobije je količina ugljikohidrata koju „pokriva“ jedna jedinica prandijalnog inzulina.
Primjerice, ako pacijent dnevno koristi ukupno 50 jedinica inzulina, 500 podijeljeno sa 50 jednako je 10.
To znači da jedna jedinica prandijalnog inzulina pokriva 10 g ugljikohidrata unešenih obrokom. Ako pacijent za obrok unese 70 g ugljikohidrata, trebati će mu 7 jedinica inzulina za „pokrivanje“ ugljikohidratnog unosa.
Izračun ugljikohidratnog omjera (UH omjer)
| 1. | Zbrojiti ukupnu dnevnu dozu inzulina |
| 2. | 500 podijeliti sa ukupnom dnevnom dozom inzulina |
| 3. | Dobiveni broj je UH omjer |
| Ako je ukupna dnevna doza inzulina 50 jedinica, 500:50=10 | |
| Jedna jedinica prandijalnog inzulina pokriva 10g UH | |
| Ako obrok sadržava 70g UH onda je za njega potrebno dati 7 jed. prandijalnog inzulina |
Postoji isto tako jednostavna formula za izračun korektivnog faktora (KF). Korektivni faktor se primjenjuje kada je glikemija visoka iz bilo kojeg razloga. U tom slučaju osoba određuje dodatnu dozu prandijalnog inzulina kako bi riješila hiperglikemiju.
Korektivni faktor se izračunava pomoću pravila 100, broj 100 se podijeli sa ukupnom dnevnom dozom inzulina.
Broj koji se dobije govori o tome za koliko će mmol/L jedna jedinica prandijalnog inzulina sniziti glikemiju.
Primjerice, 100 podijelimo sa 50, to je ukupna dnevna doza inzulina kao u prethodnom slučaju, dobiti ćemo broj 2.
To znači da će jedna jedinica prandijalnog inzulina data kao korektivni faktor, smanjiti glikemiju za 2 mmol/L. Ako je glikemija npr. 15 mmol/L a želimo da bude 7, trebati ćemo glikemiju sniziti za 8 mmol/L, za što će osobi trebati 4 jed. inzulina.
Izračun korektivnog faktora (KF)
| 1. | Zbrojiti ukupnu dnevnu dozu inzulina |
| 2. | 100 podijeliti sa ukupnom dnevnom dozom inzulina |
| 3. | Dobiveni broj je korektivni faktor (KF) |
| Ako je ukupna dnevna doza inzulina 50 jedinica, 100:50=2 | |
| Jedna jedinica prandijalnog inzulina snižava glikemiju za 2 mmol/L | |
| Ako treba sniziti glikemiju sa 15mmol/L na 7mmol/L (za 8mmol/L) potrebno je dodati 4 korektivne jedinice prandijalnog inzulina |
Ovakvim načinom izračuna ugljikohidrata u obroku i izračuna doze prandijalnog inzulina daje osobama slobodu u samostalnom upravljanju svojom bolešću, obrocima i stilom života.
Međutim treba imati na umu da se ovakvim načinom prehrane uglavnom bavimo ugljikohidratima i moguće zaboravimo na unos masnoća, koje naravno, mogu povećati kalorijski unos i tako neprimjetno dovesti do povećanja tjelesne težine. Ovakav način prehrane ima još par zamjerki, primjerice, poznato je da metabolizam ugljikohidrata ujutro i uvečer nije isti pa će za isti obrok ujutro trebati nešto više inzulina nego navečer. Isto je tako metabolizam ugljikohidrata podložan hormonskom statusu kod žena i podložan korekciji kod stanja infekcija, osobito težih.
U svakom slučaju, pokazatelji dobrog smjera u odabiru načina prehrane je uvijek dobra kontrola šećerne bolesti, primjereni rezultati glikemije natašte i dva sata iza jela, dobar lipidni status, dobar krvni tlak i dobra tjelesna težina.
Izvor: Dijabetes/slatki život, 1 -2021. https://issuu.com/…/casopis_dijabetes-slatki_zivot_1-2021