Izv. prof. prim. dr. sc. Josipa Radić, dr. med.
specijalistica interne medicine, nefrologije, endokrinologije i dijabetologije
Zavod za nefrologiju i dijalizu
Klinički bolnički centar Split
Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu
Koliko je česta kronična bubrežna bolest u bolesnika sa šećernom bolesti?
Učestalost šećerne bolesti diljem svijeta je dosegla epidemijske razmjere. Procjenjuje se kako je 2021. godine 537 milijuna ljudi diljem svijeta živjelo sa šećernom bolesti te kako će broj osoba sa šećernom bolesti do 2045. godine porasti na 784 milijuna. Također, procjenjuje se kako će oko 40% osoba sa šećernom bolesti razviti kroničnu bubrežnu bolest (KBB). Šećerna bolest je vodeći uzrok nastanka KBB-a. Oštećenje bubrežne funkcije, odnosno KBB nastaje kada bubrezi gube veći dio svoje sposobnosti u uklanjanju štetnih tvari iz organizma i nemaju mogućnost održavanja ravnoteže tekućine i kemijskih elemenata u organizmu. Mehanizmi nastanka i rizični čimbenici za razvoj KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti kompleksni su i dovode do razvoja kronične upale i kroničnog oštećenja bubrežne funkcije.
Koji su čimbenici rizika za razvoj i napredovanje kronične bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolesti?
Razlikujemo čimbenike rizika za razvoj KBB-a na koje ne možemo utjecati i one na koje možemo utjecati kako bismo smanjili rizik razvoja i napredovanja KBB-a prema završnom stadiju zatajenja bubrežne funkcije. U čimbenike rizika na koje ne možemo utjecati ubrajamo dob, spol, rasu, genetsku predispoziciju, pojavnost šećerne bolesti u mlađoj dobi te pozitivnu obiteljsku anamnezu. Postoji i cijeli niz čimbenika rizika za razvoj KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti na koje možemo utjecati, poput povišenoga krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne mase, socioekonomskog statusa, povišenih masnoća u krvi, inzulinske neosjetljivosti te povišene razine glukoze u krvi (nezadovoljavajuće regulirane šećerne bolesti).
Važno je naglasiti kako KBB može napredovati brzo ili se razvija tijekom višegodišnjeg liječenja šećerne bolesti. Nažalost, velik broj odraslih osoba ne zna da ima šećernu bolest, a time i samu KBB. Poznato je kako je svaka osoba koja boluje od šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu na postojanje bubrežnih bolesti pod povišenim rizikom za razvoj KBB-a. Također, svaka osoba koja boluje od šećerne bolesti i arterijske hipertenzije može poduzeti korake s ciljem sprječavanja razvoja KBB-a ili ona osoba koja već boluje od KBB-a može poduzeti korake radi sprječavanja daljnjeg napredovanja poznate KBB. Rana dijagnoza KBB-a, kontrola krvnog tlaka i glukoze, fizička aktivnost i poštivanje preporuka o zdravoj prehrani kao i zdravstvena edukacija mogu pomoći kako u sprječavanju razvoja KBB, tako i u njezinom napredovanju prema završnom stadiju KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti.
Kako se postavlja dijagnoza kronične bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolesti?
Kako bi se na vrijeme prepoznala KBB u bolesnika sa šećernom bolesti potrebno je svim bolesnicima odrediti parametre koji ukazuju na oštećenje bubrežne funkcije. Određivanjem serumskog kreatinina iz uzorka krvi uz procjenu bubrežne funkcije izračunom procijenjene glomerularne filtracije (eGFR) te analizom uzorka urina na postojanje albumina uz određivanje omjera koncentracije albumina i kreatinina u urinu (engl. Urine Albumin-to-Creatinine Ratio, UACR) dobivamo informacije o postojanju bubrežne bolesti. Tako u kliničke kriterije za postavljane dijagnoze KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti ubrajamo eGFR < 60 ml/min/1,73m2 iUACR ≥ 30 mg/g. Jedan od dva navedena kriterija mora biti prisutan dulje od tri mjeseca i potvrđen ponovljenim mjerenjem prije postavljanja dijagnoze KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti.
Bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti tipa 1 savjetuje se navedene pretrage učiniti s ciljem probira na KBB pet godina nakon postavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Kod bolesnika koji bolju od šećerne bolesti tipa 2 preporuka je navedene pretrage učiniti u trenutku postavljanja same dijagnoze šećerne bolesti, s obzirom na to da se danas suvremeno liječenje šećerne bolesti tipa 2 te odabir lijekova za kontrolu glikemije (razine šećera) temelji na poznavanju bubrežne funkcije, odnosno postojanju KBB-a. Navedene pretrage kojima se postavlja dijagnoza KBB-a potrebno je periodično ponavljati ovisno o početnim vrijednostima navedenih parametara u rasponu od jednom do četiri puta godišnje.
Prema vrijednostima izračunate eGFR te razini UACR-a definira se stadij KBB-a. Stupnjevanje KBB-a ukazuje na srčano-žilni rizik u bolesnika s KBB-om te na rizik za brzinu napredovanja KBB-a prema završnom stadiju zatajenja bubrežne funkcije. Kako napreduje KBB prema završnom stadiju zatajenja bubrežne funkcije, značajno raste i rizik za razvoj srčano-žilnih komplikacija. Također, stupnjevanjem KBB-a procjenjuje se i potreba za upućivanjem bolesnika nefrologu (liječniku koji liječi bolesti bubrega). Napredovanje KBB-a zahtijeva prilagodbu doze propisanih lijekova ili pak promjenu propisane medikamentozne terapije uz liječenje pridružene anemije (slabokrvnosti), poremećaja koštano-mineralnog metabolizma, poremećaja ravnoteže tekućine i elektrolita.
Zašto je važno dijagnosticirati i liječiti kroničnu bubrežnu bolest u bolesnika sa šećernom bolesti?
Prisutnost KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti značajno utječe na kvalitetu života bolesnika sa šećernom bolesti jer je dobro poznata povezanost KBB-a s povećanom pojavnosti i učestalosti drugih komplikacija šećerne bolesti poput poremećaja spolnog nagona, kongitivnih oštećenja, periodontalnih poremećaja, depresije, anksioznosti, periferne arterijske bolesti, dijabetičkog stopala, neuropatije, retinopatije, kardiomiopatije te drugih srčano-žilnih komplikacija. Bolesnici s KBB-om i šećernom bolesti imaju često i povišene vrijednosti krvnog tlaka, prekomjernu tjelesnu masu, povišene masnoće te srčano-žilne bolesti.
Postupci koji sprječavaju razvoj i napredovanje KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti uključuju dobru kontrolu šećerne bolesti i krvnog tlaka, liječenje povišenih vrijednosti masnoća u krvi te promjenu životnih navika s ciljem povećanja fizičke aktivnosti i smanjenja prekomjerne tjelesne mase uz prehranu prilagođenu stupnju oštećenja bubrežne funkcije u bolesnika sa šećernom bolesti.
U zaključku je važno istaknuti kako je KBB česta u bolesnika sa šećernom bolesti te kako je često neprepoznata jer izostaju specifični simptomi koji bi ukazivali na postojanje bubrežne bolesti. Bolesnici sa šećernom bolesti i KBB-om moraju biti na vrijeme prepoznati, liječeni sveobuhvatnim pristupom kako bi se smanjio rizik za progresiju KBB-a i razvoj srčano-žilnih bolesti. Ranim prepoznavanjem i sveobuhvatnim liječenjem KBB-a u bolesnika sa šećernom bolesti usporava se napredovanje KBB-a te značajno smanjuje srčano-žilni rizik.
Literatura
- International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas, 10th ed. Brussels, Belgium; 2021. Dostupno na: https://www.diabetesatlas.org.
- Thomas MC, Brownlee M, Susztak K, Sharma K, Jandeleit-Dahm KA i sur. Diabetic kidney disease. Nat Rev Dis Primers. 2015;1:15018.
- Sindhu D, Sharma GS, Kumbala D. Management of diabetic kidney disease: where do we stand?: A narrative review. Medicine (Baltimore). 2023;102(13):e33366.
- https://diabetes.org/about-diabetes/more-about-diabetes
- Kidney Disease: Improving Global Outcomes (KDIGO) Diabetes Work Group. KDIGO 2022 Clinical Practice Guideline for Diabetes Management in Chronic Kidney Disease. Kidney Int. 2022;102(5S):S1-S127.