Svijet svjedoči o važnosti imunizacije koja ima ključnu ulogu u iskorjenjivanju i značajnom smanjenju bolesti i poboljšanju zdravlja diljem svijeta kao i u pomoći u borbi protiv pandemija. Europa se suočava s velikim izazovima poput ubrzanog starenja stanovništva, klimatskih promjena, sukoba na njezinim granicama, ekonomskim pritiscima i inflacijom kao i padom znanstvene pismenosti i povjerenja u institucije, stoga su bitne snažne politike cijepljenja. Izazovi s kojima se suočavamo međusobno su povezani sa širenjem i porastom kako postojećih tako i novih zaraznih bolesti.
Imunizacija mora biti u središtu izgradnje otpornijih i održivijih zdravstvenih sustava, služeći kao snažan alat koji sprječava bolesti, spašava živote, štedi novac i pridonosi snažnom rastu i jakim zajednicama.
Imunizacija djeluje na mnogo različitih načina. Štiti nas od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, određenih vrsta raka i novih zaraznih bolesti. Smanjuje potrebu za različitim medicinskim intervencijama, našu ovisnost o antibioticima i bolje nas priprema za buduće epidemije i pandemije zaraznih bolesti.
Imunizacija svake godine spašava milijune života. Štiti nas od invaliditeta i funkcionalne nesposobnosti od trenutka rođenja do kasne životne dobi, kroz programe imunizacije za djecu, adolescente i odrasle. Imunizacija čuva javno zdravlje štiteći sve od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom. Doprinosi sprječavanju antimikrobne rezistencije. Isto tako pomaže u održavanju zdravih i aktivnih odraslih i starijih osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, pridonoseći tako društvu i gospodarstvu te istovremeno smanjuje sve veći pritisak na zdravstvene sustave. Ove goleme koristi za stanovništvo EU-a omogućuju nam sigurniji, zdraviji i produktivniji život.
Visoke stope procijepljenosti pridonose gospodarskom i društvenom napretku. Pomažu radnoj snazi da ostane zdrava i produktivna, doprinose gospodarskom rastu i slobodnom kretanju ljudi. Smanjuju troškove zdravstvene skrbi sprječavanjem bolesti koje dovode do izostanaka s posla i pomažu ograničiti dane odsutnosti s posla zbog bolesti. Ulaganje u imunizaciju se isplati. Tako primjerice u Italiji svaki 1 € potrošen na cijepljenje odrasle populacije stvara ukupno 16 € uštede.
Unatoč svemu, vrlo mali postotak nacionalnih proračuna za zdravstvo ulaže se u prevenciju pa tako samo mali udio od 0,5% ide na imunizaciju. To je nedovoljno za prilagođavanje demografskim promjenama i poboljšanje stope imunizacije. Mnogi ne dobiju cjepiva koja su im potrebna, a nacionalni programi imunizacije suočavaju se s kašnjenjem u uključivanju novih cjepiva u svoje provedbene programe. Europske države članice EU-a trebale bi ulagati u prevenciju putem imunizacije i osigurati da se proračuni za imunizaciju povećaju kako bi se bolje zadovoljile rastuće potrebe javnog zdravstva sadašnjosti i budućnosti. Zdravija Europa je naprednija Europa.
Zarazne bolesti predstavljaju veliko zdravstveno i socioekonomsko opterećenje europskom društvu koje stari. Te bolesti uzrokuju patnju, smanjenu kvalitetu života i nepotrebnu smrt u Europi. Neke od ovih bolesti poput upale pluća i sezonske gripe također mogu uzrokovati značajne troškove zdravstvenim sustavima u Europi.
Starije osobe su osjetljivije na česte i teške infekcije i imaju lošije ishode od mlađih osoba. Nekoliko je čimbenika koji doprinose ovom trendu među starijim osobama:
- osnovna kronična medicinska stanja
- smanjenje imuniteta povezano sa starenjem („imunoosenescencija“)
- nespremnost na docjepljivanje protiv bolesti poput difterije, tetanusa ili hripavca.
Visoki teret bolesti i dalje je prisutan unatoč činjenici da se cijepljenjem mogu spriječiti mnoge zarazne bolesti među starijim osobama. Taj je teret i dalje podcijenjen zbog nedosljednih sustava nadzora i praćenja, varijacija u korištenim metodologijama i, u nekim slučajevima, nedijagnosticiranja bolesti i nedovoljnog prijavljivanja (npr. za pertusis).
Primjena cjeloživotnog pristupa imunizaciji kao dijela politike zdravog starenja, s učinkovitom politikom cijepljenja odraslih, posebno za osobe starije od 50 godina, prioritet je za rješavanje velikog tereta zaraznih bolesti. Kako europsko stanovništvo stari, pobol od zaraznih bolesti i troškovi liječenja kod odrasle populacije vjerojatno će značajno porasti. To naglašava potrebu za strategijama prevencije kao što je cijepljenje kako bi se očuvalo zdravlje stanovništva koje stari i njihov ekonomski doprinos društvu. Ne samo da pristup koji se temelji na životnom putu može pomoći u rješavanju tereta zaraznih bolesti, nego će također vjerojatno stvoriti daljnje opipljive zdravstvene i socioekonomske koristi, uključujući pomoć u smanjenju dijela tereta društva koje stari na vladine resurse.
Literatura
- Cicchetti A i sur. Expanding economic analysis for HTA: the fiscal impact of vaccination in the Italian context. 2018.
- Faivre P i sur. Immunization funding across 28 European countries. Expert Rev Vaccines. 2021;20(6):639-647. doi:10.1080/14760584.2021.1905257.
- Michel JP, Gusmano M, Blank PR, Philip R. Vaccination and healthy ageing: how to make life-course vaccination a successful public health strategy. Eur Geriatr Med. 2010;1:155–65.
- Vetrano DL i sur. Fostering healthy aging: The interdependency of infections, immunity and frailty. Ageing Res Rev. 2021;69:101351. doi:10.1016/j.arr.2021.101351.
Vaccines Europe. https://www.vaccineseurope.eu/eu-elections-2024/our-2024-2029-mission#note4