Ljiljana Ćenan, dr. med., specijalistica obiteljske medicine u Ivankovu
Vrućica (povišena tjelesna temperatura) je stanje tjelesne temperature iznad 37˚C, koja se smatra normalnom u većine ljudi. Vrućica sama po sebi nije bolest, već je simptom drugih stanja i bolesti. Porast tjelesne temperature u tim drugim stanjima i bolestima znak je da se obrambeni (imunološki) sustav aktivirao, najčešće radi borbe s infekcijama (bakterijskim ili virusnim).
Tjelesna temperatura se razlikuje od osobe do osobe, ovisi o periodu dana u kojem se mjeri, ali i o metodi mjerenja.
Povišenu tjelesnu temperaturu najčešće uzrokuju infekcije (bakterijske, virusne, infekcije dišnog, mokraćnog ili probavnog sustava), no može nastati i nakon cijepljenja, kao simptom autoimunog poremećaja ili u sklopu reakcije na uzimanje nekih lijekova.
Uz povišenu temperaturu se mogu javiti i glavobolja, bol u mišićima i kostima cijelog tijela, zimica, tresavica, osjećaj hladnoće, znojenje, umor, ubrzan rad srca, ovisno o samom uzroku koji leži u podlozi povišenja temperature.
U slučaju kad netko osjeti simptome poput bolova u grlu i/ili u mišićima i kostima cijelog tijela, kašlja, curenja nosa, zimice, tresavice, trbušnih tegoba kao što su proljev i povraćanje, važno je IZMJERITI TEMPERATURU.
Zdravstvenim radnicima je podatak o temperaturi izuzetno važan jer ih usmjerava prema dijagnozi. Nije isto kad netko kaže da je imao temperaturu najviše do 37,5˚C ili preko 39,5˚C. Ponekad pacijenti kažu da nisu mjerili temperaturu jer znaju da će biti izmjerena u ordinaciji. No, budući da često prije dolaska već uzmu neki lijek koji snižava temperaturu (antipiretik), onda ta temperatura koja se izmjeri u ordinaciji nije podatak na koji se može osloniti prilikom postavljanja dijagnoze.
Na kojem mjestu se mjeri temperatura?
Temperatura se može mjeriti u ustima, pod pazuhom, u uhu, na čelu i rektalno (u završnom dijelu debelog crijeva). Najtočnija je temperatura izmjerena rektalno ili u ustima, a najmanje točna izmjerena u uhu i pod pazuhom. Temperatura izmjerena rektalno viša je za oko 0,5˚C nego kad se mjeri u ustima ili pod pazuhom.
Kad se izmjeri povišena temperatura, ako je ona viša od 38˚C potrebno je uzeti lijek za snižavanje temperature. Preporučuje se da se do 38˚C ne uzima ništa, jer se s povišenjem temperature organizam bori protiv virusa i bakterija koji su ušli u njega i izazivaju bolest. No, ako se bolesnik osjeća loše i ima bolove, može uzeti lijek i pri temperaturi ispod 38˚C. Lijekovi koji snižavaju temperaturu ujedno djeluju i protiv boli pa se nazivaju antipiretici/analgetici.
Prije nego što se osoba s povišenom tjelesnom temperaturom uputi ili javi liječniku, važno je da uzme lijek za skidanje temperature. To osobito vrijedi za djecu, jer roditelji često misle da ne trebaju davati antipiretik jer vode dijete liječniku.
No, zdravstveni radnici ne mogu skinuti djetetu temperaturu pogledom ili čarobnim štapićem, već isto tako moraju dati antipiretik te pričekati da on počne djelovati. Rijetko se dogodi da onaj tko dođe liječniku bude odmah na redu. Obično su i drugi bolesnici ondje i potrebno je čekati, što nekome tko se loše osjeća i ima visoku temperaturu nije lako. Zbog toga često bude nervoze u čekaonicama, pa i sukoba. Sve se to može izbjeći tako da se bolesniku da lijek za snižavanje temperature i da temperatura već padne dok dođe do liječnika. Zdravstveni radnici će vjerovati bolesniku ili roditelju kad kaže da je imao temperaturu i da je pala na primijenjeni lijek.
Koji lijekovi se primjenjuju za snižavanje povišene tjelesne temperature?
Najčešće se koriste paracetamol (Plicet, Lupocet, Efferalgan) i ibuprofen (Brufen, Neofen), samostalno ili u kombinaciji. I drugi lijekovi iz skupine nesteroidnih antireumatika (NSAR), kao što su ketoprofen (Ketonal, Knavon), naproksen (Nalgesin), diklofenak (Voltaren, DicloDuo, Diclac Duo), acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin), spuštaju povišenu tjelesnu temperaturu uz analgetsko djelovanje. Važno je napomenuti da se lijekovi iz skupine NSAR ne smiju međusobno kombinirati zbog opasnosti od oštećenja bubrega.
U našoj zemlji još uvijek se često za spuštanje temperature koristi acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin). Ona se ne smije davati djeci mlađoj od dvanaest godina, a kada se uzima potrebno je obratiti pozornost na dozu. Za spuštanje temperature koristi se doza od 300 mg više puta dnevno. U našim kućama su Andol ili Aspirin često prisutni u dozama od 75 ili 100 mg jer se uzimaju kao prevencija stvaranja krvnih ugrušaka. No, to nisu doze koje mogu spustiti povišenu temperaturu.
Fizikalne metode skidanja temperature
Osim lijekova za skidanje temperature, često se koriste i pomoćne metode kao što su kupanje ili tuširanje te razni oblozi. Kod kupanja i tuširanja bitno je da voda ne smije biti hladna i bolesnik se ne smije tresti, jer tada temperatura raste (zbog rada mišića), a ne pada, kao što bi trebala.
Stavljanje obloga od vode na manje dijelove tijela (čelo, stopala), stavljanje obloga od krumpira ili svinjske masti i slične metode su upitne učinkovitosti, dok stavljanje alkoholnih obloga može biti izuzetno opasno, pogotovo kod djece, kroz čiju se tanku kožu alkohol apsorbira u organizam i može dovesti do otrovanja alkoholom opasnog po život. Stoga se nikad ne smije primjenjivati obloge od alkohola kao metodu skidanja temperature kod djece!
Potporne mjere
Zdravstveni radnici redovito savjetuju osobama s povišenom temperaturom da se odmaraju, uzimaju dovoljno tekućine, zdravu i uravnoteženu prehranu. Odmor je bitan jer omogućuje organizmu da se usredotoči na borbu s uzrokom povišene temperature. Uzimanje dovoljno tekućine također je bitno jer se i na taj način organizam rashlađuje.
Je li temperatura hitno stanje?
Često pitanje za zdravstvene radnike jest: „Treba li se netko čim izmjeri povišenu temperaturu što prije javiti doktoru?“ Odgovor ovisi o tome radi li se o bebi, većem djetetu ili odrasloj osobi. Ako se radi o bebama, najbolje je javiti se liječniku ako temperatura traje dulje od 24 sata.
Kod veće djece važno je promatrati kako dijete izgleda i kako se ponaša. Ako dijete ima povišenu temperaturu, a normalno se igra, jede, pije, najčešće se radi o virozi. Potrebno je skidati temperaturu, davati dovoljno tekućine, pratiti stanje djeteta i javiti se liječniku ako temperatura traje dulje od tri dana. Ta tri dana temperature imaju svoju svrhu. U većini slučajeva povišena temperatura je uzrokovana virusnom infekcijom dišnih organa. Većina tih virusnih infekcija traje tri dana i nakon toga bude bolje. Ako kroz ta tri dana nema pojave ozbiljnijih drugih simptoma, nema potrebe ići doktoru, jer je moguće da će pacijent dobiti nepotrebni antibiotik ili biti upućen na neku nepotrebnu dijagnostičku pretragu. Od oboje će biti više štete nego koristi.
Kod koga treba biti oprezan s povišenom temperaturom?
Kod male djece, osoba visoke životne dobi i osoba koje imaju druge bolesti koje oslabljuju imunološki sustav te kod osoba koje uzimaju lijekove koji potiskuju imunološki sustav (bolesnici sa transplantiranim organima, autoimunim bolestima i slično).
Bebe mlađe od šest mjeseci zbog nepotpuno razvijenoga imunološkog sustava često ne mogu niti razviti povišenu temperaturu. A ako je razviju stanje se može promijeniti (pogoršati) u svega nekoliko sati.
Osobe visoke životne dobi isto imaju oslabljen imunološki sustav, ali još uz to često i brojne druge bolesti i uzimaju brojne lijekove, pa ni u ozbiljnom stanju ne moraju uopće razviti temperaturu. A kad je i razviju treba ih pomnije pratiti (kao i bebe) zbog mogućnosti komplikacija i brzog pogoršanja.
Ako je temperatura odmah visoka (preko 39,5°C), ne pada kad se popije antipiretik, praćena je općim lošim stanjem, ako se pojavi osip u obliku sitnoga potkožnog krvarenja po tijelu, ukočen vrat ili grčevi (konvulzije) potrebno je odmah se javiti liječniku.
BRZI VODIČ KOD POVIŠENE TJELESNE TEMPERATURE – ŠTO ČINITI?
Preuzeto sa: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/fever/in-depth/fever/art-20050997
BEBE I DJECA DO DVIJE GODINE
DOB | TEMPERATURA | ŠTO ČINITI? |
0 – 3 MJESECA | 38°C ili viša, mjereno rektalno | Zovite liječnika iako vaše dijete nema drugih simptoma bolesti. |
3 – 6 MJESECI | Ispod 38,9˚C, mjereno rektalno | Potičite dijete da se odmara i pije dosta tekućine. Lijek nije potreban. Nazovite liječnika ako vam se dijete čini letargično, izrazito razdražljivo ili djeluje teže bolesno. |
3 – 6 MJESECI | Iznad 38,9˚C, mjereno rektalno | Javite se liječniku. |
6 – 24 MJESECA | Iznad 38,9˚C, mjereno rektalno | Dajte djetetu paracetamol ili ibuprofen. Dozirajte lijek prema uputi priloženoj u kutiji. Javite se liječniku ako temperatura ne pada na primjenu lijeka ili traje dulje od jednog dana. |
DJECA OD 2 DO 17 GODINA
DOB | TEMPERATURA | ŠTO ČINITI? |
2 – 17 GODINA | Do 38,9˚ C mjereno rektalno kod djece do 3 godine ili u ustima kod djece starije od 3 godine | Potičite dijete da se odmara i pije dosta tekućine. Lijek nije potreban. Nazovite liječnika ako vam se dijete čini letargično, izrazito razdražljivo ili djeluje teže bolesno. |
2 – 17 GODINA | Iznad 38,9˚ C mjereno rektalno kod djece do 3 godine ili u ustima kod djece starije od 3 godine | Dajte djetetu paracetamol ili ibuprofen. Dozirajte lijek prema uputi priloženoj u kutiji. Nemojte djeci davati Aspirin. Javite se liječniku ako temperatura ne pada na primjenu lijeka ili traje dulje od tri dana. |
ODRASLI
DOB | TEMPERATURA | ŠTO ČINITI? |
Stariji od 18 godina | Do 38,9˚ C mjereno u ustima | Odmarati se i piti dosta tekućine. Lijekovi nisu potrebni. Javiti se liječniku ako je temperatura praćena jakom glavoboljom, ukočenim vratom, teškoćama s disanjem ili nekim drugim neuobičajenim simptomima. |
Stariji od 18 godina | Iznad 38,9˚ C mjereno u ustima | Uzeti paracetamol ili aspirin. Paziti na adekvatnu dozu lijeka i paziti da se ne uzme više lijekova koji sadrže paracetamol i ne prijeđe maksimalna dnevna doza. Javiti se liječniku ako temperatura ne pada unatoč uzetom lijeku, ako je stalno iznad 39,4˚ C ili traje dulje od tri dana. |